<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Marin Marić, Autor na Svjetlo riječi</title>
	<atom:link href="https://www.svjetlorijeci.ba/author/pise-marin-maric/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.svjetlorijeci.ba/author/pise-marin-maric/</link>
	<description>Franjevački medijski centar</description>
	<lastBuildDate>Mon, 15 Jan 2024 13:04:13 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.0</generator>

<image>
	<url>https://www.svjetlorijeci.ba/wp-content/uploads/2023/04/favicon.png</url>
	<title>Marin Marić, Autor na Svjetlo riječi</title>
	<link>https://www.svjetlorijeci.ba/author/pise-marin-maric/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Jakov Markijski i Bosna</title>
		<link>https://www.svjetlorijeci.ba/jakov-markijski-i-bosna/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Marin Marić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 15 Jan 2024 13:04:13 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Reportaže]]></category>
		<category><![CDATA[deževice]]></category>
		<category><![CDATA[don marin marić]]></category>
		<category><![CDATA[jakov markijski]]></category>
		<category><![CDATA[vrelo svetog jakova]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.svjetlorijeci.ba/?p=26198</guid>

					<description><![CDATA[<p>Župa Deževice nalazi se između dva drevna franjevačka samostana, onoga u Fojnici Sv. Duha i Kreševu sv. Katarine. Ovo prelijepo mjestašce, iako svojom netaknutom prirodom osvaja brojne posjetitelje, danas je&#8230;</p>
<p>Objava <a href="https://www.svjetlorijeci.ba/jakov-markijski-i-bosna/">Jakov Markijski i Bosna</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.svjetlorijeci.ba">Svjetlo riječi</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Župa Deževice nalazi se između dva drevna franjevačka samostana, onoga u Fojnici Sv. Duha i Kreševu sv. Katarine. Ovo prelijepo mjestašce, iako svojom netaknutom prirodom osvaja brojne posjetitelje, danas je najpoznatije po vrelu svetoga Jakova Markijskoga koje godišnje privlači desetke tisuća hodočasnika.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U pisanim se izvorima Deževice prvi put spominju 1403. godine kada se u njima nalazila crkva svete Jelene te franjevački samostan ili rezidencija. Početkom 15. stoljeća u Deževicama stoluje i vikar Bosanske vikarije fra Jakov Markijski po čijem je svetištu ovo mjesto danas najpoznatije.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Ustrajnost u provođenju obnove</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Fra Jakov Markijski bio je poznat kao odličan propovjednik, zbog čega su ga tražili brojni biskupi i vladari. Godine 1432. general franjevačkoga reda šalje ga u Bosnu kako bi proveo vjersku obnovu i iskorijenio krivovjerje. Zbog svoje ustrajnosti u provođenju obnove fra Jakov Markijski dva je puta morao napustiti Bosnu, a došao je u sukob s kraljem, vlastelom i fratrima. Unatoč svemu, uspomena na boravak fra Jakova u Deževicama ostala je pozitivna, trajna i jaka, čemu svjedoči i prva knjiga na hrvatskom jeziku o svetom Jakovu Markijskom. Osim navedene knjige o sv. Jakovu Markijskom objavljen je, 2017. godine, i prvi molitvenik na čast sv. Jakovu Markijskom pod nazivom <em>U ime Isusovo</em>. Vrhunac „povratka” sv. Jakova Markijskoga u Deževice bio je u kolovozu 2018. godine kada je darovani kip blagoslovljen i postavljen u njegovu svetištu.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="960" height="540" src="https://www.svjetlorijeci.ba/wp-content/uploads/2024/01/Vrelo-sv.-Jakova-Foto-Davor-Buljan.jpg" alt="" class="wp-image-26200" srcset="https://www.svjetlorijeci.ba/wp-content/uploads/2024/01/Vrelo-sv.-Jakova-Foto-Davor-Buljan.jpg 960w, https://www.svjetlorijeci.ba/wp-content/uploads/2024/01/Vrelo-sv.-Jakova-Foto-Davor-Buljan-300x169.jpg 300w, https://www.svjetlorijeci.ba/wp-content/uploads/2024/01/Vrelo-sv.-Jakova-Foto-Davor-Buljan-768x432.jpg 768w, https://www.svjetlorijeci.ba/wp-content/uploads/2024/01/Vrelo-sv.-Jakova-Foto-Davor-Buljan-585x329.jpg 585w" sizes="(max-width: 960px) 100vw, 960px" /><figcaption class="wp-element-caption">Vrelo svetog Jakova</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Dolaskom Turaka 1463. godine crkva i samostan u Deževicama nestaju u plamenu, a župa propada. No pastoralni rad nastavljen je i nakon propasti župe i to u sklopu župe Kreševo, a prema biskupskim popisima stanovništva katolički su vjernici u ovome kraju opstali i u vrijeme turske vladavine. Četiri stoljeća kasnije, zahvaljujući austrougarskoj vlasti, u Deževicama se obnavlja župa i podiže crkva Gospe Snježne, a sveti Jakov Markijski proglašen je suzaštitnikom župe.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Vrelo sv. Jakova</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Svetište svetoga Jakova Markijskoga, udaljeno oko pola kilometra od središta mjesta, nalazi se u spilji u kojoj je tijekom svojega djelovanja u Bosni boravio ovaj talijanski franjevac. Ovo mjesto narod vjekovima naziva Voda sv. Jakova ili Vrelo sv. Jakova, a karakteristično je po vodi koja se nalazi u spilji, ali ne izvire iz nje. Voda iz vrela smatra se čudotvornom i, kako navode svjedočanstva zadovoljnih hodočasnika, liječi mnoga kožna oboljenja. Tijekom posljednjih godina svetište je temeljito uređeno, a iz Monteprandonea, rodnoga mjesta fra Jakova Markijskoga, doneseni su njegov kip i relikvije. Najviše vjernika u svetište dolazi za vrijeme mladih nedjelja, u ovo malo mjesto nadomak Fojnice i Kreševa.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Mjesto Deževice, jedinstvena oaza mira i tišine, godinama okuplja vjernike koji unatoč teškim vremenima i velikim iskušenjima ne odustaju od molitve i suživota s Bogom.</p>
<p>Objava <a href="https://www.svjetlorijeci.ba/jakov-markijski-i-bosna/">Jakov Markijski i Bosna</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.svjetlorijeci.ba">Svjetlo riječi</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Ilustrirani životopis sv. Jakova Markijskog</title>
		<link>https://www.svjetlorijeci.ba/ilustrirani-zivotopis-sv-jakova-markijskog/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Marin Marić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 30 Nov 2022 07:57:12 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Svijet]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.svjetlorijeci.ba/ilustrirani-zivotopis-sv-jakova-markijskog/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Ilustrirani životopis opisuje njegovo sklonište u pećini u Deževicama pokraj izvora koje je sam svetac blagoslovio i stabla ispod kojeg je molio svoje svećeničke i zavjetne molitve. Unatoč brojnim pokušajima&#8230;</p>
<p>Objava <a href="https://www.svjetlorijeci.ba/ilustrirani-zivotopis-sv-jakova-markijskog/">Ilustrirani životopis sv. Jakova Markijskog</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.svjetlorijeci.ba">Svjetlo riječi</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Ilustrirani životopis opisuje njegovo sklonište u pećini u Deževicama pokraj izvora koje je sam svetac blagoslovio i stabla ispod kojeg je molio svoje svećeničke i zavjetne molitve. Unatoč brojnim pokušajima ne samo turske nego i kasnije jugoslavenske politike da se pećina sruši, ostala je netaknuta i cjelovita u svojim izvornim dimenzijama. Od 2015. godine Franjevački samostan i svetište u Montepradoneu pokušava uspostaviti bliske hodočasničke odnose sa župom Deževice. U jednom trenutku pošlo je za rukom da se uspostavi bliski odnos ovih dvaju svetišta. U istu svrhu sagrađen je i gostinjac za talijanske hodočasnike. U međuvremenu, prilike su se promijenile i na jednoj i na drugoj strani. Novoimenovani upravitelj svetišta sv. Jakova u Montepradoneu fra Michaele Massaccio ovih dana ponovno pokreće započetu želju talijanskih hodočasnika da godišnje hodočaste svojemu zaštitniku u Deževice. Utinam!</p>
<p>Objava <a href="https://www.svjetlorijeci.ba/ilustrirani-zivotopis-sv-jakova-markijskog/">Ilustrirani životopis sv. Jakova Markijskog</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.svjetlorijeci.ba">Svjetlo riječi</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
