<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Josip Andrić, Autor na Svjetlo riječi</title>
	<atom:link href="https://www.svjetlorijeci.ba/author/pise-josip-andric/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.svjetlorijeci.ba/author/pise-josip-andric/</link>
	<description>Franjevački medijski centar</description>
	<lastBuildDate>Tue, 04 Apr 2023 13:39:41 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.0</generator>

<image>
	<url>https://www.svjetlorijeci.ba/wp-content/uploads/2023/04/favicon.png</url>
	<title>Josip Andrić, Autor na Svjetlo riječi</title>
	<link>https://www.svjetlorijeci.ba/author/pise-josip-andric/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Metamorfoza leptira</title>
		<link>https://www.svjetlorijeci.ba/metamorfoza-leptira/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Josip Andrić]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 28 Jun 2018 09:41:11 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Misli i zapažanja]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.svjetlorijeci.ba/metamorfoza-leptira/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Odrastao sam u jednom prirodnom okolišu. Na selu. Čuvao sam krave, konje, ponekad i ovce. Imao sam priliku iako nesvjesno doživljavati prirodu iz blizine: buditi se s pjevanjem pijetlova, osjetiti&#8230;</p>
<p>Objava <a href="https://www.svjetlorijeci.ba/metamorfoza-leptira/">Metamorfoza leptira</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.svjetlorijeci.ba">Svjetlo riječi</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Odrastao sam u jednom prirodnom okolišu. Na selu. Čuvao sam krave, konje, ponekad i ovce. Imao sam priliku iako nesvjesno doživljavati prirodu iz blizine: buditi se s pjevanjem pijetlova, osjetiti bosim nogama rosu na travi, pomagati materi praviti svijeće od pravog pčelinjeg voska. Imali smo dvije-tri krošnje pčela, gusjenice, raznobojne leptire za kojima sam rado trčao; miris uzoranih brazda kad sam s ocem orao bašču i vodao konje, miris svježeg kravljeg mlijeka, te raznolikost bilja i životinja. Imao sam – danas razmišljajući s&nbsp;dužim vremenskim&nbsp;odmakom – osjećaj da&nbsp;toj prirodi pripadam i da je tu moje mjesto! To je bio nepatvoren doživljaj jer sam bio&nbsp;dječak.</p>
<p>Osmoljetsku sam završio s naporom&nbsp;u Novoj Biloj. U to doba roditelji nisu ni mogli a ni bili spremni&nbsp;polagati toliko važnosti na izobrazbu djece. Bilo nas je na životu sedmero djece.<br />
Dospio sam i u&nbsp;Sjemenište u Visoko nakon osmog razreda. Neki sasvim novi red. Svijet knjige. Učenje. Susret sa mnoštvom kultura koje su koračale, koračaju i danas ili su nestale sa svjetske pozornice.<br />
U drugom razredu Gimnazije svijet živih bića, životinja na stručan i sebi svojstven način posredovao mi je fra Celestin Vlajić, profesor biologije.&nbsp;Još i danas crpim ta usvojena znanja u praksi. I moram priznati da se još osjećam povezanim s prirodom iako već više od pola života živim u gradskoj vrevi i buci.</p>
<p>Kod fra Celestina sam u zoologiji morao naučiti i sve faze metamorfoze leptira jer se, koliko kao laik još znam, i danas smatra prirodnim čudom, tj. ne može se znanstveno prikazati ta tajna preobrazbe gusjenice u divnog, šarenog leptira?!<br />
Došao sam i na teološko-filozofski studij. U Sarajevo na Franjevačku teologiju. Neke sam stvari u sebi i oko sebe počeo promatrati budnijim unutarnjim okom primjereno mojim duhovnim moćima.<br />
Prvu duboku zadivljenost preobrazbom leptira&nbsp;– svjesno – doživio sam kod fra Mire Vrgoča koji je u sklopu svojih predavanja imao temeljnu temu vjere: Uskrsnuće! Oštroumno i stručno nam je prikazivao tu temu. Na moju veliku žalost puno sam toga zaboravio. Fra Miro Vrgoč je, objašnjavajući tu složenu temu, posegnuo i u prirodu. Za usporedbu uskrsnuća uzeo je sliku metamorfoze leptira! Prijelaz jednog oblika života u drugi oblik života. Dat da se iskusi golim okom. Divna tajna! Uvijek kada naiđe tema uskrsa, leptira, gusjenice ne mogu a da se ne sjetim tog mog vrsnog – fra Mire iz Livna –&nbsp;profesora s Franjevačke teologije u Nedžarićima.</p>
<p>Čitam i Z<em>amak duše </em>koji je napisala sv. Tereza Avilska. Djelo obiluje mnoštvom slika, prispodobi.&nbsp;Ona nastoji svojim iskustvom vjere u Boga, Stvoritelja pokazivati ljepotu našeg Stvoritelja koji je stvorio čovjekovu dušu na svoju sliku! Bog hoće da se nastani iz bezgranične ljubavi svoje prema svome stvorenju u onom najdubljem kutku čovjekove duše. Ta najdublja nutrina čovjekove duše pored svih čovjekovih intelektualnih i voljnih sposobnosti ostaje tajnom i pripada Bogu, Stvoritelju! A ono što pripada Njemu ne može nikakva ovosvjetska moć srušiti, razoriti!</p>
<p>Čovjekov pristup Stvoritelju u ovom životu se događa kroz poniznost, kroz „preobrazbu u istini”, kroz ljubav. Kušajući Božju ljubav, a i ljubav drugog čovjeka ulazimo u područje svetog, božanskog!<br />
Sveta Tereza&nbsp;Avilska donosi sliku leptirove metamorfoze. Ona govori kako se čovjekova duša mora začahuriti i umrijeti svim onim zbiljama koje tu lijepu dušu odvode od njezina pravog Izvora te mora dobiti krila da bi uskrsnula na slobodu! Uskrsnuti na slobodu znači ulaziti u područje ljubavi koja je sam Bog. On čovjeka hoće, želi u svoju blizinu. U svoje okrilje. U svoju Ljubav koja nema granice!</p>
<p>Objava <a href="https://www.svjetlorijeci.ba/metamorfoza-leptira/">Metamorfoza leptira</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.svjetlorijeci.ba">Svjetlo riječi</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
