OFS i FRAMA


FRANJEVAČKI SVJETOVNI RED BOSNE SREBRENE

Franjevački svjetovni red ustanovljen je po nadahnuću i djelovanju svetoga Franje Asiškoga (1182-1226). Sveti Franjo je osnivač triju Franjevačkih redova: Prvoga (muški, redovnici), Drugoga (ženski, klarise - po sv. Klari) i Trećega (za vjernike u svijetu). Zato se Franjevački svjetovni red (OFS) dugo nazivao i "Treći red sv. Franje", a pripadnici toga Reda "trećoreci". U Franjino vrijeme i neposredno poslije njega braća i sestre koji su željeli živjeti po primjeru sv. Franje, ali ostajući u svijetu, nazivali su se "Pokornička braća", a potom i "Braća trećega Pravila". Franjevački svjetovni red u provinciji Bosni Srebrenoj nosi naziv: „Bosansko bratstvo kraljice Katarine“.

Naziv

"Franjevački": jer osobe koje ulaze u to zajedništvo nastoje živjeti Evanđelje po primjeru sv. Franje. Prožima ih njegov duh i oduševljava njegova radikalnost. "Svjetovni": jer osobe ostaju u svijetu, u svojim obiteljima, na svome radnom mjestu vezane svojim redovitim staleškim dužnostima. Ne povlače se (osim kod tzv. "Trećih samostanskih redova") u samostane ili u slične zajednice. "Red": jer se radi o instituciji iza koje stoji Crkva svojim autoritetom. Crkva potvrđuje taj način života, daje mu potrebne okvire, obrede, potvrđuje Pravilo, Konstitucije, Obrednik i drugo. Crkva računa na primjeran život, na svjedočenje i na molitvu članova FSR-a.

Pravilo

Prvo Pravilo OFS-a je tzv. "Memoriale" iz 1221. godine. To je Pravilo preradio za OFS veliki prijatelj sv. Franje papa Grgur IX 1228. godine. Drugo Pravilo za OFS izradio je franjevac, papa Nikola IV 1289. godine. Ono ostaje na snazi skoro punih 600 godina. Treće Pravilo izdaje trećoredac, papa Leon XIII 1883. godine. Posljednje i za nas danas važeće, Pravilo potvrdio je svojom apostolskom vlašću papa Pavao VI 24. lipnja 1978. godine.

Narav

OFS je organizirano zajedništvo članovi kojeg žive po cijelome svijetu. Računa se da ima preko 1.500,000 članova i kandidata toga zajedništva. Red vodi Internacionalno vijeće koje ima svoje sjedište u Rimu. Svaki narod ima svoje Nacionalno vijeće. Daljnje su organizacijske podjele po regijama-područjima. Braća i sestre (tako se međusobno nazivaju i osjećaju) svoje zajedništvo na najkonkretniji način proživljavaju u malim bratstvima ili zajednicama FSR-a vezanim uz naše samostane i župe. Takve zajednice imaju također svoje vodstvo u koje je uključen i tzv. duhovni asistent (to je uglavnom svećenik - franjevac). U provinciji Bosni Srebrenoj djeluje preko 1000 trećoredaca u 30 bratstava.

Znakovi

Medaljica: koja ima redovito na sebi lik sv. Franje, a s druge strane ili lik sv. Klare ili lik Bogorodice. Značka: predstavlja franjevački grb, tj. dvije prekrižene ruke (jedna gola: Kristova, i druga obučena, Franjina), obadvije sa znakom rane od čavla. Po sredini je križ (Tau). Znak "Tau": označuje tzv. franjevački križ; može se nositi kao značka ili kao privjesak o vratu. Škapular: simbolični komadić redovničke odjeće. Pojas: dio franjevačke redovničke odjeće sa znakovima triju zavjeta. Prikladno je da članovi FSR-a kod zajedničkih susreta znakove nose na vidljiv način, ovisno o naravi i namjeni znakova.

Braća i sestre žive evanđelje po primjeru sv. oca Franje i čine sve da se na taj način posvete intenzivnim duhovnim životom; takvim životom po Evanđelju braća i sestre postaju prikladni za sudjelovanje u životu i poslanju cijele Crkve, služe u Crkvi, pomažu širenju Evanđelja, spremni su za najponiznije pomaganje u svim poslovima svoje crkvene zajednice; spremni su na svako dobro djelo, osobito na ona po kojima će moći pomagati siromašnijima, sudjeluju u brigama i mukama cijeloga svijeta, bore se za mir, njeguju ekumenizam, podržavaju sva nastojanja za čistoću i ljepotu prirode i ljudskoga okoliša; u načinu života i rada žele biti uzorni u svome obiteljskom životu, čisti i pošteni u svome svakodnevnom ophođenju s ljudima, odgovorni i zauzeti u svojim društvenim obvezama.

Kako postati član

"Simpatizirati" s Franjom i njegovim idealima. Prijaviti se ispunjenom molbom čime se postaje "kandidatom". Kandidatura traje oko 6 mjeseci. U organizaciji zajednice upriliči se svečanost "ulaska u Red", tj. ulaska u godinu formacije za OFS; to je godina "novicijata". Po završenom novicijatu, svaki član položi pred zajednicom svoja OBEĆANJA ili ZAVJETE na Pravilo OFS-a i život po njemu. Kroz kandidaturu i novicijat obavljaju se osobite pouke i sastanci, te duhovne obnove radi upoznavanja toga života, lika sv. Franje, temelja duhovnoga života, života Crkve te se odgaja za intenzivnije zajedništvo vjernika. Cjelokupna mjesna zajednica OFS-a nastavlja živjeti svoje zajedništvo mjesečnim skupštinama i drugim sastancima koji služe životu braće i sestara i svrsi samoga OFS-a.

 

FRAMA BOSNE SREBRENE

FRAMA je kratica za zajednicu, tj. bratstvo mladih koje se naziva Franjevačka mladež. Dakle, kako je navedeno u čl. 1. statuta Frame, ona je »bratstvo mladih katolika koji se osjećaju pozvanima od Duha Svetoga da žive Evanđelje u bratstvu, u svjetlu poruke sv. Franje Asiškoga, u krugu Franjevačkoga svjetovnog reda«. Odatle i naziv „franjevačka“ jer Frama djeluje u sklopu velike franjevačke obitelji. Pojam „mladež“ obuhvaća mlade ljude u razdoblju od 14. do 30. godine života, koji su odlučili  dublje zaviriti u svoj život, tražiti smisao svojega postojanja i usmjeriti svoj način života prema pravim vrijednostima, prepuštajući „kormilo“ Bogu uz pomoć franjevačke obitelji. Vrlo često framaši, po odlasku iz Frame, nastavljaju produbljivati svoj put kroz život u Franjevačkom svjetovnom redu (OFS).

Sami počeci osnivanja ovakvog bratstva sežu 30-ak godina unatrag kada je u Italiji osnovana GIFRA (Gioventu Francescana). Kako se Bog uvijek pobrine za širenje onoga što je dobro, tako je i ta mala zajednica sve više rasla i širila se po svijetu. Svako mjesno bratstvo nosi sa sobom svoju posebnost i karizmu, no ono što je svima zajedničko jest poziv Duha Svetoga da se živi kršćanskim životom u bratstvu, nasljedujući sv. Franju prema njegovom posebnom poslanju – „Idi i popravi moju Crkvu!“ U provinciji Bosni Srebrenoj djeluje oko 1600 članova Frame u oko 30 bratstava i desetak novih koja su u osnivanju.

Frama nije samo skup mladih već obitelj, braća i sestre koji djeluju u zajedništvu s Bogom Ocem. Okupljaju se najmanje jednom tjedno na susretima razrađujući neku temu za koju se bratstvo odlučilo. Teme se nastoje povezati sa životom sv. Franje i, produbljene kroz Evanđelja, životom mladih današnjice i današnjim svijetom. Teme uglavnom pripremaju framaši animatori po dogovoru i nastoje tokom susreta animirati čitavo bratstvo na aktivno sudjelovanje i razradu teme. Svi susreti su uvijek obogaćeni duhovnim pjesmama i molitvom. Osim tjednih susreta, na Frami postoje i razne druge aktivnosti i sekcije kroz koje se mladi mogu ostvariti prema svojim karizmama: liturgijska, karitativna, glazbena, dramska, sportska, kreativna, medijska i ekološka. Od većih projekata Frame mogu se izdvojiti sljedeći: Framafest, Franjevački hod, Sportski susret Frame, Dan ekologije, Škola animatora i Framin.

Ono što Framu čini posebnom jesu obećanja koja framaši obnavljaju svake godine kao vanjski znak pred Bogom i Crkvom. Ta su obećanja njihov odgovor na poziv Duha Svetoga da žele kroz idućih godinu dana živjeti Evanđelje i služiti svom bratstvu po primjeru sv. Franje.

Da bi pojedini framaš otkrio svoj poziv i odlučio želi li dati obećanja, treba provesti određeno vrijeme u Frami. Po samom dolasku svaki se Framaš upoznaje s djelovanjem bratstva kroz tjedne susrete, akcije i druženja (razdoblje inicijacije), te se smatra „simpatizerom“ Frame. Ako prepozna svoj poziv i izrazi želju za pripadnošću bratstvu, biva primljen u Framu. Tada kao „primljenik“  prelazi u dublje upoznavanje sa životom bratstva i životom sv. Franje kroz razdoblje formacije kada se priprema za davanje obećanja. Nakon obreda „obećanja“ postaje „obećanik“ ili tzv. „punopravni framaš“ kada može biti odabran za pojedinu službu u bratstvu.

Kao i svaka ozbiljnija skupina, i Frama ima svoju organizacijsku strukturu, koja usmjerava Framu u njenom daljnjem razvitku i produbljivanju. Najviša tijela Frame su  Nacionalna skupština i Nacionalno vijeće. Svako područno bratstvo ima svoje područno vijeće koje koordinira rad mjesnih vijeća svake Frame. Vijeće se sastoji od pet punopravnih članova i duhovnog asistenta (svećenika-fratra), koje su njihova braća i sestre odabrali. Službe vijeća u bratstvu čine predsjednik, potpredsjednik, voditelj formacije, tajnik i blagajnik. Oni svake godine, ovisno o razini, organiziraju nacionalne i područne susrete, duhovne kapitule, škole animatora, hod franjevačke mladeži i druge projekte te redovito održavaju skupštine.

Na vrh