Objavljeno:
05. 04. 2018. 09:45

U trgovini ste kupili neku namirnicu, recimo 1 kg kave koji vas je koštao 6 KM. Od plaćenih 6 KM, trgovac uzima sebi 5 KM, a onu 1 KM će uplatiti državi kao PDV. Dakle, vi ste ona osoba koja je dala novac za državu, samo što je to napravljeno preko trgovca

Piše: Željko Bošnjak

Porez na dodanu vrijednost (PDV) je jedan od najvažnijih državnih poreza. Bez obzira na vaš imovinski status, njega plaćate jednako kao i svi drugi građani i to svaki put kad kupujete namirnice, plaćate određene usluge ili možda nijedno od toga, a onda vam dođe račun za električnu energiju u kojem je uključen i iznos PDV-a koji ćete platiti.

Kako priručnici o PDV-u nisu štiva koja se mogu lako čitati, a i svrha ovog teksta nije pusto opisivanje njegovih metoda i načela, oblika i pripadnosti, ovaj tekst prikazat će jedan drugačiji pogled na PDV. Zašto ga zapravo građani moraju plaćati i zašto ga plaćaju u tolikoj mjeri? Zašto ga država toliko voli, a kada se uopće neće platiti? Spomenute i sve ostale informacije svakako se mogu pronaći u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, odnosno u Poreznim upravama i sličnim institucijama drugih država.

Kupnjom izdvajate za državu

PDV je suvremeni oblik oporezivanja potrošnje. Učinkovitom metodom njegova obračuna, država prikuplja velike iznose u svoj proračun, a za podmirenje svakodnevnih obveza. Za primjer, u Republici Hrvatskoj je u 2014. godini PDV „donio” više od 60 % svih poreznih prihoda, odnosno više od trećine ukupnih proračunskih prihoda. Kako to država zarađuje od PDV-a, prikazat će sljedeći primjer. U trgovini ste kupili neku namirnicu, recimo 1 kg kave koji vas je koštao 6 KM. Od plaćenih 6 KM, trgovac uzima sebi 5 KM, a onu 1 KM će uplatiti državi kao PDV. Dakle, vi ste ona osoba koja je dala novac za državu, samo što je to napravljeno preko trgovca. On je posrednik, a vi ste krajnji potrošač i kao takvi plaćate porez. Zapravo, vas samo zanima ona ukupna cijena kave (6 KM), a hoće li državi ići više ili manje od 1 KM za vas je vjerojatno sporedno. Upravo zato država i voli ovaj porez, jer svakom vašom kupnjom izdvajate iznos i za nju, a da o tome niste puno razmišljali. Država određuje postotak koliko ide trgovcu, a koliko ostaje njoj. U ovom slučaju ona uzima sebi 17 % pa kažemo da je tolika stopa PDV-a u Bosni i Hercegovini. Ako ste slučajno i vi osoba koja ima svoju trgovinu pa kupljenu kavu želite prodati dalje, tada ste dužni i vi izdvojiti nešto za državu od cijene koju ste naplatili svome kupcu. Zapravo, izdvojit ćete jednako 17 %, ali samo od onog iznosa koji ste dodali cijeni svoga proizvoda. Recimo da kavu prodate za 9 KM, vi ćete državi izdvojiti 17 % od dodane 3 KM, a to iznosi 0,50 KM. Vaš kupac je krajnji kupac i njegovo plaćanje kave za 9 KM sadrži sve ono što ide državi. Samo za nju nešto izdvajate vi, a nešto više vaš trgovac od kojeg ste kupili kavu. U ovome slučaju država će ukupno dobiti 1,50 KM.

Kako se može vidjeti, PDV se obračunava u svakoj fazi prodaje, ali samo na dodanu vrijednost. Takav obračun državi donosi velike prihode „jer svi mi nešto kupujemo” i to je ujedno i njegova najveća prednost. Najveća mana mu je regresivni učinak, odnosno najviše pogađa osobe koje imaju niska primanja. Drugačije rečeno, država ne može odrediti hoće li taj porez platiti krajnji potrošač koji puno zarađuje ili onaj tko zarađuje malo. S ciljem ublažavanja ovog negativnog učinka, mnoge države su uvele dodatne niže stope za lijekove, knjige, ortopedska pomagala i neke osnovne namirnice, tj. niže stope na proizvode koji su jednako potrebni i bogatim i siromašnim.

Neke zemlje nemaju PDV-a

Iako je PDV nastao u Francuskoj, danas ga koristi većina država svijeta. Obračun se prvenstveno razlikuje u stopama po kojima država „određuje svoj dio”. Pored standardne stope, većina država ima i spomenute smanjene stope, a neke čak i nultu stopu oporezivanja. Zanimljivo je spomenuti da Amerika i još neke zemlje nemaju PDV. Zamijenili su ga sličnim oblikom i nazvali „porezom na promet”.

Bosna i Hercegovina ima samo jednu stopu od 17 %. Sve susjedne zemlje imaju veću stopu, ali neke od njih imaju i snižene stope. Najveću standardnu stopu PDV-a na svijetu ima Mađarska. Ona potrošnju oporezuje s 27 %. S druge strane, Švicarska pored standardne stope od 8 % ima još i dvije umanjene stope. Razlog što neke bogate zemlje imaju niže stope PDV-a može biti zbog raznovrsnosti poreznog sustava. Odnosno, porez od svojih građana država uzima i na druge načine.

 

Stope PDV-a za 04/2016

 

Standardna

Umanjena

Bosna i Hercegovina

17 %

-

Crna Gora

19 %

-

Srbija

20 %

10 %, 0 %

Slovenija

22 %

9,50 %

Hrvatska

25 %

13 %, 5 %

 

Povećanje stope PDV-a u pravilu znači poskupljenje cijena. Trgovci naime obično ne žele smanjiti svoju zaradu pa povećanje PDV-a direktno utječe na krajnje korisnike, tj. na sve nas građane potrošače. Iz toga razloga, smanjenje PDV-a je često i tema predizbornih obećanja. Smanjenje PDV-a obećava niže cijene i povećanje potrošnje. Tako na primjer, razni trgovački lanci znaju nuditi akcije prodajući svoje proizvode bez PDV-a. U ovome trenutku, u Bosni i Hercegovini to za sada iznosi 17 %.

Izvor:
Svjetlo riječi