Objavljeno:
01. 06. 2017. 08:45

Alkohol i loša prometna infrastruktura, tehnički neispravna vozila te loši vremenski uvjeti, glavni su razlozi prometnih nezgoda zbog kojih svake godine u svijetu smrtno strada oko 1,2 milijuna ljudi. Statistike smrtnih slučajeva zbog vožnje u alkoholiziranom stanju zabrinjavajuće su, a ljudi odgovorni za prometnu sigurnost ulažu razne metode kako navedenom stati ukraj.

Piše: Željko Bošnjak

Ovaj tekst će prikazati porazne statistike o učestalosti prometnih nezgoda. Isto tako će vas potaknuti na pažljivije i odgovornije kretanje u prometu. Budući da se nalazimo u vremenu priprave za Uskrs, neka i apstinencija od ispijanja alkohola bude idealan primjer kako izravno doprinijeti većoj prometnoj sigurnosti, a ujedno i obogatiti svoj duhovni život.

Da su prometne nezgode zaista zabrinjavajući problem, potvrđuju i izvješća Svjetske zdravstvene organizacije. Navedena ističu kako će za petnaestak godina – ako se nastavi ovakvim tempom – prometne nezgode biti peti po redu uzrok smrti u cijelome svijetu. Ako se ne učine drastične promjene po pitanju prometne osviještenosti, već do 2020. godine u svijetu će godišnje umirati oko 2 milijuna ljudi. Pola od toga će i dalje biti pješaci, biciklisti i motociklisti. Odnosno, većim dijelom sudionici u prometu koji se ni krivi-ni dužni, nesretno nađu na cesti kojom juri neki nedovoljno osviješteni vozač. Mladi ljudi od 15 do 29 godina će i dalje najviše umirati zbog posljedica prometnih nezgoda, a obična ulična šetnja svakoga od nas zvat će se kretanjem zona visokog rizika.

Čije su ceste najopasnije?

Prema zadnjem izvješću Svjetske zdravstvene organizacije za 2013. godinu, stopa smrtnosti u cijelome svijetu od posljedica prometnih nesreća iznosi 0,017 %. To znači, na svakih 100 000 stanovnika, prosječno njih 17 strada u prometnim nezgodama. Od toga broja, njih 7 strada u automobilu, 3 na motociklu, 5 stradalih budu pješaci, a ostalo dvoje strada na biciklu ili u drugom prometnom sredstvu. Najviše smrtnih slučajeva zbog prometnih nezgoda događa se u zemljama s niskim ili srednjim dohotkom. Velikim dijelom su to afričke zemlje koje zbog loših prometnih vozila te neizgrađene prometne infrastrukture, imaju najviše prometnih nezgoda po stanovniku na cijelome svijetu.

Prema podacima iz 2013. godine, na prvom mjestu nalazila se Libija. U ovoj sjevernoafričkoj zemlji, na 100 000 stanovnika, njih 73 izgubi život zbog posljedica prometnih nezgoda. Od toga broja, njih 70 % nastrada zbog nesreće u automobilu. Nakon Libije slijedi Malavi (35) i Liberija (34), ali i azijska država Tajland u kojoj 36 stanovnika na njih 100 000 izgubi život zbog prometne nesreće. U njihovu slučaju, 73 % budu vozači motocikla.

Apsolutno najviše smrtno stradalih u prometu imaju Kina i Indija. Iako obje zemlje imaju prosječnu smrtnost od 17 poginulih na 100 000 stanovnika, zbog brojnosti svoga stanovništva, svaka od njih u godini dana izgubi više od 200 000 stanovnika.

U Europi najviše smrtnih slučajeva zbog posljedica prometnih nezgoda ima Kazahstan. Ova euroazijska zemlja na kraju 2013. godine imala je 24 smrtna slučaja na 100 000 stanovnika. Slijede je Rusija (19), Armenija (18), a nažalost i Bosna i Hercegovina (18). Najsigurnije zemlje u Europi, a tako i u cijelome svijetu su Monako, Švedska i Velika Britanija. Nijedna od spomenutih nije imala više od 3 smrtna slučaja na 100 000 stanovnika.

Kako pokazuju izvješća, vožnju cestama Bosne i Hercegovine možemo zvati rizičnom. Veliki broj prometnih nezgoda sa smrtonosnim posljedicama po glavi stanovnika svrstava je među najrizičnije države Europe. S brojkom od 18 poginulih na 100 000 stanovnika, Bosna i Hercegovina nalazi se na 79. mjestu u svijetu i na visokom 4. mjestu u Europi. Tako prema podacima iz 2013. godine, od 3,8 milijuna stanovnika koliko ih je tada brojala, procjenjuje se da je njih 676 poginulo od posljedica prometne nesreće. Najviše stradaju putnici u automobilima (34 %) i pješaci (27 %). Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuju kako sve zemlje u regiji imaju manju smrtnost u prometnim nesrećama. Najbolje pozicionirana je Slovenija, gdje na 100 000 stanovnika prosječno godišnje strada oko 7 stanovnika.

 

Smrtnost u prometnim nezgodama na 100 000 stanovnika, 2013. godina

 

Pozicija u svijetu

Stopa

Auto-putnici

Motociklisti

Biciklisti

Pješaci

Ostalo

Bosna i Hercegovina

79.

17,7

53 %

9 %

11 %

27 %

-

Hrvatska

128.

9,2

54 %

17 %

6 %

19 %

4 %

Srbija

139.

7,7

46 %

9 %

9 %

27 %

9 %

Slovenija

148.

6,4

45 %

17 %

13 %

16 %

9 %

Crna Gora

115.

11,9

44 %

10 %

2 %

20 %

24 %

Najčešće nesreće danju

Jedno istraživanje Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske pokazalo je kako se najviše prometnih nezgoda događa danju (65 % slučaja), za lijepa i sunčana vremena (69 %), po suhu kolniku (76 %) i na ravnim dionicama ceste (44 %). Najmanje prometnih nezgoda dogodi se u sumrak ili svitanje dana (3,6 % slučaja), po kišnu vremenu (8,7 %), na zaleđenu kolniku (0,8 %) i na zavojitim dijelovima ceste (17 %). Iz priloženog se jasno zaključuje kako je ljudski faktor presudan za sigurnu vožnju, jer pogrešne predodžbe o vremenu ili cesti mogu vozača itekako zavarati i izložiti pogrešnim zaključcima.

Mjere opreza

Na svijetu ima više od 190 zemalja, a samo njih 28 ima adekvatne zakone koji se bave glavnim faktorima rizične vožnje. Međutim, neopreznim vozačima zakoni ništa ne vrijede. I dalje koriste mobitele u vožnji, konzumiraju alkohol i voze preko ograničenja. Države pokušavaju učiniti promet sigurnijim. Ali visokim porezima na motorna vozila, visokim cijenama goriva, cestarinama, skupljom registracijom vozila, skupljim vozačkim ispitima ili visokim kaznama za prometne prekršaje ne postižu željene rezultate. Rješenja možda pronađu malo većim ulaganjem u edukaciju vozača ili kvalitetnijom izgradnjom prometne infrastrukture.

Izvor:
Svjetlo riječi