Objavljeno:
03. 06. 2017. 09:00

Nakon ratnih nepravdi i stradanja, iako žrtve više ne mogu dobiti nikakvu naknadu za naneseno zlo, svi se slažu da je nužno istjerati pravdu, osuditi zločince, premda ih nakon izdržane kazne istomišljenici slave kao junake. Strašno je da i neki krš­ćani imaju više sućuti prema osuđenicima nego prema njihovim žrtvama. 

Piše: fra Ivan Nujić

Isus je o suđenju govorio tek nešto malo, ali ipak vrlo određeno. „Ne sudite i nećete biti suđeni! Jer sudom kojim sudite bit će vam suđeno” (Mt 7, 1-2). U grčkom izvorniku Pisma stoji glagol krínō – sudim, od kojega potječu naše riječi kriterij, kritika, kritičan, kriza itd., a potječe od indoeu. korijena *krey-, čije izdanke nalazimo u lat. cerno – opažam, odnosno decerno – razaznajem, razlučujem (otuda dekret – odluka), zatim u engl. rinse, franc. rincer – ispirati, prati (npr. suđe), i njem. rein – čist.

Moderno je pravo utemeljeno u rimskome, a Rimljani su skovali mnoge pravne termine bez kojih se ne može. Svjesni da pravo nije pravednost, kao i da nitko nije kriv dok mu se to ne dokaže, Rimljani su sudili glagolom iudicare, a njihov naziv za sudca, iudex (dosl.: koji izriče pravdu, od čega engl. judge, franc. juge, tal. giudice itd.), sadrži imenicu ius – pravo, izniklu u mitsko doba iz indoeu. korijena *heyu-, u značenju životna snaga, iz kojega su izrasli i lat. aevum – vijek, vječnost, engl. age, vijek, dob, i njem. nie – nikada. Takvo pravo i pravda kao da imaju nadnaravno porijeklo.

I Germani su izricanje pravde pridržavali za bogove: njem. Urteil – presuda, složen je od ur – prvobitan, iskonski, i Teil – dio (engl. deal). Za njih je „Božji sud”, tzv. ordalije, apsolutno neporeciv, koliko god dokazni postupak bio nesuvisao: npr. optuženik je nevin ako može rukom uzeti usijano željezo ili ako, svezan i bačen u rijeku, ispliva.

Naš je sud ljudsko djelo: isto kao i posuda, potječe od staroga glagola djeti (blizak mu je grč. títhēmi – stavljam, od čega tema, teza itd.), u značenju staviti, koji nalazimo u odjenuti, nadje(nu)ti, zadje(nu)ti, pa čak i u imenici nada. Čini se da je upravo ona mnogim žrtvama rata dragocjenija od suda.

Izvor:
Svjetlo riječi