Objavljeno:
31. 08. 2017. 14:45

U početnom stadiju postoje opći simptomi bolesti, glavobolje, gubitak apetita i potisnuto raspoloženje. Tipični su jaka osjetljivost na mjestu ugriza s trncima i preosjetljivost na osjetni podražaj. Postupno bolesnik gubi san, postaje nemiran, anksiozan i zapaža pojačano lučenje suza i sline.

Piše dr. Boris Adašević

U našoj zemlji je veliki i neriješeni problem zbrinjavanja uličnih pasa lutalica pa se kao aktualna tema nameće i bjesnoća kao moguća posljedica ugriza zaraženih pasa, a ugrizi pasa lutalica su u našim gradovima sve češ­ća pojava

Psi lutalice godinama su problem Bosne i Hercegovine, a posebno njenog glavnog grada – dok se ulicama Sarajeva slobodno kreće blizu 14 000 pasa, broj pasa lutalica u cijeloj zemlji mjeri se desetinama tisuća. Podatci iz zdravstvenih ustanova pokazuju da je preko 600 stanovnika glavnog grada Bosne i Hercegovine u proteklih 12 mjeseci potražilo medicinsku pomoć zbog ugriza pasa. Za sada nisu zabilježeni slučajevi pojave bjesnoće, ali njena pojava u budućnosti je uvelike moguća ako se ovakav trend nastavi.

Zaraza preko pljuvačke ili ugriza

Bjesnoća je virusna infekcijska bolest središnjeg živčanog sustava. Izaziva je virus iz roda Lyssavirus iz porodice Rhabdovirus. Virus se nalazi u živčanom sustavu i pljuvačnim žlijezdama zaraženih sisavaca. Na čovjeka se virus većinom prenosi ugrizom inficiranog psa putem njegove sline. U središnji živčani sustav odlazi vjerojatno putem osjetnih živaca i lokalizira se na posebnim predilekcijskim mjestima. Odatle se može opet živcima širiti na periferiju tijela, najčeš­će u žlijezde slinovnice. Vrijeme inkubacije iznosi 2 - 16 tjedana ili duže. Po načinu pojavljivanja bjesnilo može biti: silvatično (šumsko), urbano (gradsko), arktičko i bjesnilo slijepih miševa. Najčeš­ći prenosioci šumskog bjesnila su lisice, koje ujedno predstavljaju i najveći izvor bjesnila, a kod urbanog bjesnila to su psi i mačke. Glavni izvor virusa bjesnila u BiH i Europi su lisice. Pored njih, mogu biti zaraženi i drugi divlji sisavci uključujući vukove, divlje svinje, srne, šakale, tvorove, vjeverice, pacove, miševe i slijepe miševe, kao i domaće životinje. Ako se bolest kontrolira kod lisica, ona neće dugo opstati ni kod drugih životinjskih vrsta. Nakon inficiranja, virus se umnožava u središnjem živčanom sustavu sve do kraja infekcije. U periodu 3 - 7 dana prije razvijanja simptoma kod zaraženih lisica, pasa i mačaka, dolazi do masovnog oslobađanja virusa u pljuvački životinje. Sisavci i ljudi se obično zaraze preko pljuvačke, kada ih zaražena životinja ujede ili ogrebe. Najčeš­će zabilježeni put prijenosa bolesti na ljude je putem ugriza, odnosno pljuvačke zaraženog psa.

Bolni grčevi mišića za gutanje

U početnom stadiju postoje opći simptomi bolesti, glavobolje, gubitak apetita i potisnuto raspoloženje. Tipični su jaka osjetljivost na mjestu ugriza s trncima i preosjetljivost na osjetni podražaj. Postupno bolesnik gubi san, postaje nemiran, anksiozan i zapaža pojačano lučenje suza i sline. Nakon toga, slično kao i u inficiranog psa, razvija se stadij podražljivosti. Najvažniji su simptomi bolni grčevi mišića za gutanje posebno pri pokušaju pijenja. Da bi to izbjegao bolesnik pušta da mu slina curi iz usta. Dalje se mogu susresti napadaji bijesa uz agresivnost, znojenje, ubrzanje pulsa i prestanak disanja. U završnom stadiju dolazi do grčeva cijelog tijela. Smrt nastupa nakon par dana.

Preventivne mjere protiv bjesnila

U cilju sprječavanja pojave bjesnoće kod životinja, a time i smanjenja rizika za obolijevanje ljudi, u skladu sa zakonima na snazi, u BiH se provodi obvezno cijepljenje pasa protiv bjesnila jednom godišnje. Obveznom redovnom cijepljenju podliježu svi psi stariji od tri mjeseca, dok se u određenim situacijama može narediti cijepljenje i ostalih vrsta životinja. Ove cjepiva stvaraju otpornost za 2 do 3 tjedna, a imunitet traje oko godinu dana.

Što učiniti kad dođe do ugriza?

Ukoliko dođe do ugriza potrebno je što prije očistiti mjesto ugriza, dezinfekcija sa 40 - 70 % alkoholom ili u najmanju ruku vodom i sapunom u trajanju od pet  minuta, što prije se javiti u prvu zdravstvenu ustanovu gdje će se obaviti kirurška obrada rane bez šivanja, aktivna imunizacija serumom: prvo cijepljenje odmah, drugo 3. dana, treće 7. dana, četvrto i peto nakon 14 i 30 dana. Uz to čovjek dobiva i hiperumunoglobulin protiv bjesnoće. Neliječena bolest završava smrću.

 

 

 

Izvor:
Svjetlo riječi