Objavljeno:
31. 03. 2020. 15:15

Službeni Rim odlučio je: Uskrs će unatoč pandemiji koronavirusa u Katoličkoj Crkvi biti proslavljen 12. travnja, ali bez javnih liturgijskih slavlja. Njemački liturgičar dr. Clemens Leonhard iz Münstera ipak smatra da je zajednička proslava važnija od astronomske točnosti.

Profesor liturgike na Teološkom fakultetu u Münsteru dr. Clemens Leonhard tvrdi da je za pomjeranje ovogodišnje svetkovine Uskrsa zbog pandemije koronavirusa. U svom prilogu za internetski portal Feinschwarz.net predložio je da se po završetku korona-krize izabere jedan vikend u krugu liturgijske godine, kad svećenici i laici mogu Uskrs proslaviti u zajedništvu. A dogodine bi se ponovno moglo preuzeti kalendarski termin za Uskrs, u nedjelju nakon 14. Nisana prema židovskom kalendaru.  

U svom članku Leonhard je izrazio kritiku naspram Odredbi vatikanske Kongregacije za bogoštovlje koja je 20. ožujka sasvim isključila mogućnost da se ove godine pomjeri termin svetkovine Uskrsa. Prema ovoj Odredbi Uskrs je srce liturgijske godine i ne može biti pomjeren. Prema želji Rima, neka klerici proslave uskrsnu liturgiju bez izravnoga sudjelovanja Božjega naroda – i to na predviđeni regularni termin. S druge strane, laici izraze pučke pobožnosti kao primjerice obred Puta križa ili procesije mogu upriličiti u nekom kasnijem terminu. Na taj način, kako tvrdi Leonhard, Vatikan želi naglasiti bitnost pravilnosti odgovornih, a slavlja vjernika s druge strane procjenjuje kao suvišna. „Nasuprot tomu, pomjeranje svetkovine i zajedništvo u slavlju svećenika i vjernika predstavljalo bi liturgiju kao mjesto zajedništva Crkve.

Leonhard računanje termina Uskrsa na osnovu astronomskih odrednica procjenjuje kao „lijepu zraku“. No po njegovu mišljenju, odluka iz Rima smatra važnijom astronomsku preciznost od žive proslave. Kao potvrdu mogućnosti pomjeranja svetkovine Uskrsa Leonhard je naveo tri odrednice. Odnos prema terminu proslave židovske Pashe u Starom zavjetu, proslava Uskrsa u 2. stoljeću i sadašnju razliku u terminima Uskrsa u različitim zajednicama kršćana.

Već je u biblijsko vrijeme bilo moguće da se na osnovu različitih okolnosti pomjeri proslava Pashe. I kršćani bi analogno mogli odgovoriti na potrebu vremena. Jednako tako, današnji kršćani mogu se prisjetiti spora oko datuma Uskrsa u 2. stoljeću zbog računanja termina Usrksa. Konačno, ni danas ne postoji neki jedinstven datum Uskrsa za Katoličku Crkvu, Pravoslavnu Crkvu i druge Crkve istočnoga obreda.

Iz ovih primjera Leonhard zaključuje da različiti termini svetkovine Uskrsa nisu razdvajajući za Crkve. Osim toga, u tomu se upravo ogleda da nadnevak Uskrsa nije evidentan astronomski, nego je sinodalno dogovoren. Stoga se ne radi o tomu da se dosegne jedinstvena formula za računanje nadnevka Uskrsa, nego bi se uvažila jednokratna iznimka na osnovu vanjskih okolnosti.

S druge strane, za njemački katolički portal katholisch.de izjavu je dao i stručnjak crkvenoga prava i isusova Ulrich Rhode. On smatra da pomjeranje nadnevka Uskrsa nije ni realistično niti ima smisla. Rhode u tom potezu vidi opterećenje za ekumenu. Osim toga, ne može se predvidjeti do kad će trajati korona-kriza.

Zapadne Crkve, među njima i Rimska katolička Crkva, ove godine će Uskrs proslaviti u nedjelju, 12. travnja. Većina Crkava istočnoga obreda proslavit će Uskrs 19. travnja. Posljednjih desetljeća bilo je inicijativa za ujedinjavanje nadnevka Uskrsa, posebno nakon što je papa Franjo to ponudio Istočnim Crkvama. Inače, kao nadnevak Uskrsa od Nicejskoga sabora 325. godine uzima se prva nedjelja nakon proljetnoga mladog mjeseca. Od reforme kalendara pape Grgura XIII. godine 1582., zapadne Crkve služe se gregorijanskim kalendarom, a pravoslavne i istočne Crkve još uvijek se drže starijega julijanskog kalendara, pa se nadnevci Uskrsa uglavnom razlikuju.

Izvor:
Svjetlo riječi