Objavljeno:
08. 03. 2018. 10:30

Na Međunarodni dan žena želimo Vam skrenuti pažnju na sedam svetih žena u prvoj Crkvi, čiji zagovor Crkva može zazivati i tijekom mise.

Kad svećenik u slobodi izabere Prvu euharistijsku molitvu, može zazvati zagovor nekolicine svetaca, među kojima je dakako prva Blažena Djevica Marija. Slijedi sveti Josip, dvanaest apostola i još 12 svetaca prve Crkve. Svaka biskupija može u vlastitoj inačici izmijeniti popis i dodati još nekog sveca, pa tako primjerice Zadarska nadbiskupija u Prvoj molitvi u Rimskom misalu navodi još i sv. Krševana.

U drugom dijelu Euharistijske molitve, nakon riječi posvete i molitve „Tajna vjere“, spominje se još jedan niz svetaca. Taj drevni popis svetaca, među kojima su uglavnom sveci prvih stoljeća kršćanstva, nije se uvelike mijenjao kroz stoljeća, a može se, također, mijenjati, ovisno o prijedlogu pojedinih biskupija. Uzmimo ponovno za primjer Zadarsku nadbiskupiju, koja ovoj molitvi dodaje zagovor svete Stošije. Broj svetaca međutim ostaje uvijek 15.

U redovitom Rimskom misalu, koji se koristi u cijelom svijetu, navode se imena sljedećih svetih žena: sv. Perpetua, sv. Felicita, sv. Agata, sv. Lucija, sv. Agneza, sv. Cecilija i sv. Anastazija. Crkva je odabrala baš njih spomenuti tijekom najsvetije liturgije i molitve, upravo tijekom svete mise.

Sv. Perpetua – plemkinja iz Kartage bačena je u tamnicu, ne hoteći se odreći kršćanske vjere. Vodila je dnevnik do nasilne smrti koja ju je zadesila u amfiteatru.

Sv. Felicita – mlada trudnica i ropkinja, koja je živjela u 2. stoljeću, progonjena je zbog vjere i bačena u tamnicu zajedno sa sv. Perpetuom. Umrla je nasilnom smrću u amfiteatru.

Sv. Agata – djevojka koja je svoj mladi život posvetila Isusu, optužena je što je kršćanka te je utamničena u 3. stoljeću. Preživjela je mučenje u nekoliko navrata dok nije podlegla ranjavanju. Častila ju je rana Crkva, a vjeruje se da je njezin zagovor očuvao jedan talijanski grad pred erupcijom vulkana.

Sv. Lucija – rođena u 3. stoljeću, zarana je svoj život posvetila Kristu. Majka je, ne znajući to, ugovorila brak na koji Lucija nije pristala zbog svojih zavjeta Kristu. Muškarac za kojega se trebala udati optužio ju je zbog toga, što je dovelo do strašnoga mučeništva: prije ubojstva iskopali su joj oči. Pobožnost svetoj Luciji proširilo se cijelom Europom, naročito u Skandinaviji.

Sv. Agneza (Janja) – bila je kći bogatih i poznatih Rimljana iz 4. stoljeća. Posvetila je svoj život Bogu i nije željela udaju. Već s 12 godina ubijena je zbog toga i jer je bila kršćanka. Na njezin godišnji spomendan papa blagoslivlja janjce od čije se vune na Veliki četvrtak predaju paliji za novoimenovane nadbiskupe (u BiH i Hrvatskoj to su nadbiskup vrhbosanski, zagrebački, zadarski, splitsko-makarski, đakovačko-osječki i riječki)

Sv. Cecilija – slično kao Angeza, Lucija i Agata, rođena je kao plemkinja i svoj život posvetila Bogu. Bila je prisiljena na udaju, ali je očuvala svoje djevičanstvo. Ubijena je zbog vjere, a poznata je kao zaštitnica glazbe i glazbenika jer je i sama bila glazbenica. Vjeruje se da je često mogla čuti melodije s neba.

Sv. Anastazija – rimska udovica iz 4. stoljeća posvetila je život djelima milosrđa nakon muževljeve smrti. Tijekom Dioklecijanova progonstva ubijena je zbog vjere. Spomendan joj je određen na 25. prosinca, pa se njezin zagovor zazivao svakoga Božića.

Izvor:
Svjetlo riječi