Objavljeno:
14. 03. 2018. 10:30
Katedrala Srca Isusova u Sarajevu. Izvor: Pinterest

Simboli svake države su njezin grb, himna i zastava. Simboli njezina naroda su ponosni ljudi koji se nazivaju njezinim imenom, njihove tradicije i kulture, povijesni junaci, pismo kojim pišu ili jezik kojim govore. Simbol svakoga grada u državi može biti puno toga, a najčešće to budu znamenite građevine po kojima ga možemo prepoznati.

Piše: Željko Bošnjak

Za gradove u kojima žive kršćani to su redovito crkve i katedrale. I dok blješte za vrijeme božićnih blagdana i kad tinjaju svome puku u vremenu ratnih stradavanja, to su veličanstvene građevine koje krase ljepotom i drevnošću, mirom i utočištem. Crkve i katedrale su oduvijek bili kameni spomenici koji najvjernije govore o ljudima i njihovu bliskom odnosu s Bogom.

Broj crkava rasprostranjenih po cijelom svijetu nije lako procijeniti, ali sigurno je kako je njihov broj puno veći od ukupnoga broja svjetskih gradova. Jer crkve kao vidljivi simboli zajedništva Boga i ljudi mogu biti na bilo kojem mjestu kad se vjernici okupe za molitvu i bogoslužje. Baš poput samih riječi našega Gospodina kada kaže: Gdje su dvoje ili troje okupljeni u Moje ime, tu Sam Ja među njima. I dok u katoličkim zemljama svaki grad broji nekoliko crkvenih građevina, u zemljama gdje kršćanstvo nije dominantna religija ili u kojima je opasno već samo biti kršćanin broj crkvenih građevina je tek simboličan. Nezahvalno je stoga spomenuti kako cijela Saudijska Arabija nema niti jednu izgrađenu crkvu. Iako ima 1,5 milijuna kršćana – uglavnom imigranata doseljenih zbog posla, u ovoj arapskoj zemlji crkvene građevine su zabranjene, a kršćanima se prijeti uhićenjem, zatvorom, mučenjem i deportiranjem i to samo zbog toga što su vjernici drukčijega religijskog opredjeljenja.

Sve manje vjernika

Katolici su danas kroz ekumenistički pokret aktivno uključeni u proces pomirenja, suradnje, zbližavanja i jedinstva svih kršćana u svijetu. Pored toga, aktivno sudjeluju i u raznim međureligijskim dijalozima. Međutim, svijet u kojemu živimo nije baš kršćanski nastrojen. U zadnjih 15 godina, broj vjernika katoličke vjeroispovijesti smanjen je s 25,3 % na 22,6 % udjela ukupnoga svjetskog stanovništva. Smanjen je i udio vjernika pravoslavne vjeroispovijesti, kao i udio protestanata. Kontinuirano se povećava samo postotak onih koji uopće ne vjeruju, odnosno broj onih kojima vjera zapravo ništa i ne znači. Statistike pokazuju kako je danas takvih jedna trećina od ukupnoga svjetskog stanovništva, a prognostičari predviđaju da će do 2020. godine čak 72 % svjetskoga stanovništva biti nereligiozno. Usprkos činjenici kako broj kršćana u svijetu kontinuirano raste, ostaje upitno hoće li njihov udio u svim religijama svijeta moći pratiti sve veću stopu rasta ukupne svjetske populacije, a koja zalazi u razne oblike različitih religija svijeta.

U Bosni i Hercegovini postoji puno crkvenih građevina. Svatko od nas bi mogao istaknuti onu najdražu, a kad bismo sastavljali popis više njih – sigurno bismo naveli i jednu od 4 katedrale koje se nalaze u našoj zemlji. Katolička internet stranica GCatholic.org pokazuje nam sveobuhvatne informacije o broju katedrala i crkvenih poglavara u svijetu. Tako za Bosnu i Hercegovinu, pored spomenute 4 katedrale koje se nalaze u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci i Trebinju, spominje i jednu bivšu katedralu – današnju crkvu sv. Petra i Pavla u Mostaru, a koju vežemo i uz trenutno najviši zvonik u Bosni i Hercegovini.

Trenutno u svijetu postoji 3027 katedrala, 305 konkatedrala kao katedrala u kojima ne stoluje biskup te 435 nekadašnjih katedrala, odnosno današnjih crkava koje su se nekad zvale katedralama. Najviše katedrala u svijetu nalazi se u Brazilu. Njegove 274 katedrale trenutno predstavljaju čak 9 % svih katedrala u svijetu, a pored njih Brazil ima i 10 konkatedrala te 12 nekadašnjih katedrala. U Europi se najviše crkvenih građevina nalazi u Italiji koja ima 227 katedrala, 129 konkatedrala i 118 nekadašnjih katedrala. U istočnoj Europi, najviše katedrala imaju Poljska (44) i Ukrajina (22), a slijedi ih Hrvatska koja ima ukupno 16 katedrala. U Aziji se najviše katedrala nalazi u Indiji (172), dok se u Africi ističe Nigerija kao najmnogoljudnija zemlja crnoga kontinenta s ukupno 55 katedrala.

Katoličke bazilike

Što se tiče bazilika kao crkava s posebnim privilegijama, u Europi ih najviše ima Italija (571), Francuska (171) i Poljska (146). U Hrvatskoj ih ima 8, a neke od njih koje se diče ovim počasnim nazivom su đakovačka katedrala te crkva Majke Božje Bistričke. U ostatku svijeta najviše bazilika se nalazi u Sjedinjenim Američkim Državama (83), Brazilu (67) i Argentini koja ima ukupno 47 bazilike.

U zadnje vrijeme primjetna su zatvaranja crkava diljem Europe. Prvo ih nazovu neisplativim, a onda ih ruše, prenamjenjuju u šoping centre, diskoteke ili modne galerije. Tako je samo u Velikoj Britaniji u posljednjih pedeset godina zatvoreno oko 10 tisuća crkava. U Njemačkoj je zatvoreno njih 400. U Francuskoj je senat nedavno donio odluku za rušenje više od 2800 katoličkih crkava, dok se u Italiji crkve pretvaraju u prihvatilišta ili mjesta kulturnih zbivanja. Sve navedeno kao razlog svojih postupaka uglavnom navode nedostatak vjernika, odnosno ravnodušnost ljudi prema religiji. Znamo da nije lako biti predan vjernik, te da kršćanski način života zahtijeva odricanje i požrtvovnost. Ustrajmo stoga barem svojim redovnim posjetima nedjeljne svete mise utjecati na ljepšu budućnost svih naših crkava i katedrala.

Izvor:
Svjetlo riječi