Objavljeno:
05. 12. 2019. 11:00

Poznato je da redovnici nose određenu redovničku odjeću, te da ih većina ima skoro slične oblike i boje, ali ipak se u određenim stvarima razlikuju. Kako možemo razlikovati benediktince od franjevaca ili dominikance od kartuzijanaca?

Smeđe, crne, bijele ili crne haljine; kožni remen ili uže; šiljaste ili zaobljene kapuljače… ponekad se čini kako je teško jasno prepoznati kojemu redu pripada redovnik koji je upravo prošao pored vas. Čak iako većina redovnika iz različitih redova nosi njima karakterističnu odjeću, ipak imaju nešto zajedničko.

Zajednički tragovi mogu se objasniti njihovim zemljopisnim položajem – tako su, primjerice, poznati benediktinci koji uvijek nose crne boje, skloni su upotrebi bijelih haljina u područjima gdje prevladava izrazito vruća klima – ali i različitom pobožnošću i karizmom svake redovničke zajednice.

Benediktinci. Red svetoga Benedikta čine redovnici koji su tijekom povijesti usvojili pravilo svetoga Benedikta. Često ih zovu i crni redovnici, a obično nose crni habit zategnut kožnim remenom. Glava im je prekrivena kapom iste boje. Uz škapular je pričvršćen veliki komad tkanine na prednjoj i stražnjoj strani, a nosi se prilikom svečanih zavjeta, pri službama ili tijekom važnih događanja u životu zajednice.

Olivetani. Dok su benediktinci najčešće odjeveni u crno, kod olivetana postoji iznimka. Naime, početkom 14. stoljeća plemić iz Siensea u Italiji osnovao je sabor Svete Marije Olivetine po čemu je ovaj red i dobio ime, a njegovi redovnici slijede također pravilo svetoga Benedikta, ali nose bijeli habit. U Americi postoji i nekoliko samostana časnih sestara olivetanki.

Cisterciti. Cistercijanski red je reformirana grana benediktinaca čije podrijetlo počinje od osnivanja opatije Citeauxa Roberta de Molesmea 1098. godine. Njihova se odjeća znatno razlikuje od benediktinske. Na početku su nosili odjeću od bijele vune po čemu su i prozvani „bijeli redovnici” ili „bijeli benediktinici”. Danas im se odijelo sastoji od bijeloga habita i crnoga škapulara.

Dominikanci. Red propovjednika koji je utemeljio sv. Dominik de Guzman, a njihova najvažnija zadaća je propovijedanje evanđelja i borba protiv hereza. Redovničko odijelo im je bijele boje, a sastoji se od dugačkoga habita, škapulara kukuljice i plašta.

Franjevci. Utemeljitelj reda, sv. Franjo Asiški, za svoju je braću izabrao odijelo koje nije bilo u skladu s tadašnjom tradicijom, nego isključivo u skladu s evanđeoskim zavjetom siromaštva. Habit ima oblik križa, a oko pasa nose pojas s tri čvora koji simboliziraju obećane zavjete – čistoću, poslušnost i siromaštvo, a ujedno podsjeća i na pokornički život.

Karmelićani. Red bosonogih redovnika koji, prema predaji, podrijetlo vuče još od proroka Ilije. Prvi samostan karmelićana osnovao je križar Bertold iz Kalabrije na brdu Karmelu u Palestini 1150. godine, po čemu su i dobili ime. Postoji muški i ženski ogranak reda. Odijelo im je smeđe boje, a sastoji se od habita, škapulara i kukuljice te bijeloga plašta preko svega toga.

Kartuzijanci. Red koji je na temelju regule sv. Benedikta u alpskim predjelima sjeverno od Grenobela osnovao sv. Bruno 1084. godine. red se osobito raširio po Francuskoj, Njemačkoj i sjevernoj Italiji. Kartuzijanci žive u odijeljenim kućicama povezanima dugačkim hodnicima, a sastaju se samo na zajedničkoj molitvi. Odijelo im je bijele boje i sastoji se od habita, škapulara i kukuljice.

Isusovci. Družba Isusova koju je 1540. godine u Španjolskoj osnovao Ignacije Loyola. Osim tri uobičajena zavjeta, polažu i četvrti: da će, ako ih crkveni poglavari pošalju, ići u misije. Geslo im je „Sve na veću slavu Božju”. Odijelo im je crne boje, a sastoji se od talara i širokog tkanoga pojasa kojemu naprijed vise jednako široke vrpce.

Ivanovci. Viteški red nastao u Jeruzalemu 1120. godine sa svrhom služenja bolesnicima. Imao je tri vrste članova – oružane borce, bolničare i svećenike. Odjeća im je bila oklop ili redovnička halja, a preko nje crni plašt s bijelim križem na leđima.

Pavlini. Na početku pustinjački, a kasnije samostanski red koji je osnovao sv. Pavao Pustinjak u IV. stoljeću u Tebaidi u Egiptu. U srednjem su vijeku bili rašireni po Francuskoj, Portugalu, Mađarskoj i Hrvatskoj. Odijelo im je bijelo-sive boje.

Salezijanci. Osnovao ih je don Ivan Bosco iz Torina. S nekoliko dobrovoljaca stvorio je jezgru po kojoj će 1859. godine zaživjeti Družba sv. Franje Saleškoga ili salezijanci. Družba će nastaviti njegovo djelo usmjereno najvećim dijelom prema preventivnom sustavu kao odgojnoj mjeri. „Odgajati mlade pomoću vjere, razumno i s ljubavlju tako da oni osjete kako ih odgajatelj voli”, geslo je salezijanaca s kojim se i danas odgajaju generacije mladih širom svijeta.

Izvor:
Svjetlo riječi