Objavljeno:
17. 08. 2019. 13:15
Piše: Dalibor Ballian

Boračko polje ili Boračka visoravan nalazi se na sjeveroistočnoj strani planine Prenj. Taj se plato u visu stepenica nalazi na strmoj padini planine Prenj koja se spušta prema rijeci Neretvi. Polje je od Konjica udaljeno oko 10 km, a dugo je oko 3 km, te široko oko 1 km na najširem dijelu. Orijentirano je pravcem sjever – jug, a u južnom dijelu smjestilo se naselje Borci.

Ovo kraško polje karakterizira osobit tip krša, krš u dolomitima, sa svim kraškim fenomenima, brojnim vrtačama i spiljama. Za vrijeme ledenoga doba Prenj je bio pod debelim ledom, iznad 1500 metara nadmorske visine te se led spuštao preko polja k Neretvi o čemu svjedoče brojni nalazi morenskih nanosa u polju.

Na klimu Boračkoga polja utječu planina Prenj sa svojom specifičnom klimom kao i dolina Neretve kroz koju do polja dolazi utjecaj mora. Tako na polju pored planinske imamo i utjecaj izmijenjene mediteranske klime.

Različitosti polja

Samo polje možemo prema reljefu podijeliti u nekoliko katova: nisko polje ispod sela Borci, srednji dio polja i visoki dio polja koji je bio pod jakim utjecajem glacijacije. Ovi se katovi razlikuju u pogledu geoloških i pedoloških svojstava, a naročito i temperaturnih tijekom ljeta. Planinski vrhovi na zapadu polja hlade gornje dijelove polja, dok su donji dijelovi otvoreni prema Boračkom polju i znatno su topliji, ali isto tako utječu mediteranska strujanja toploga zraka.

U hidrološkom pogledu, polje je zbog svoje geološke građe oskudno vodom, iako kroz polje protječe Boračka rječica koja izvire iz vrela Studenac ispod sjevernih padina Prenja. Polje obiluje padalinama, a dominiraju kiše te snijeg, posebno u kasnu jesen i zimu. U polju su redovni večernji vjetrovi koji se spuštaju s Prenja i hlade polje tijekom ljetnih vrućina, dok je tijekom kasne zime i ranoga proljeća polje izloženo jakim južnim vjetrovima, često olujne jačine. Kako se polje nalazi u zoni submediterana, karakterizira ga i dugo vegetacijsko razdoblje koje često traje i više od 200 dana.

Osim Boračkoga polja, profesor Ballian pisao je i o drugim poljima i visoravnima Bosne i Hercegovine. FMC Svjetlo riječi objavilo je istoimenu knjigu te je ona dostupna u prodaji. Za više informacija pozovite 033 726 200 svakim radnim danom ili posjetite ovu poveznicu.

Samo polje okružuju šume koje su jako raznolike. Na padinama Prenja prevladavaju šume bukve, ali su zastupljene i druge šumske vrste drveća i grmlja, dok prema Boračkom jezeru nalazimo termofilne šume visokoga vrsnog diverziteta. Kako je polje u zoni submediterana, za dugih ljetnih suša u polju se redovito javljaju požari koji predstavljaju prijetnju za polje i šume koje ga okružuju. U jugoistočnom dijelu polje se naslanja na uzvisinu iznad Boračkoga jezera na kojoj nalazimo živopisne crne borove, a i u samom polju je nekoliko tih prelijepih borova.

Živi ekosustav

Flora polja ističe se svojom specifičnošću. U polju nalazimo visokoplaninske i sumediteranske biljne vrste, a može se naći i poneka endemska vrsta koja se spustila s vrhova Prenja. Kako postoji i veliki broj vrsta ljekovitoga bilja, polje je bilo poznato po njihovu skupljanju, ali i pčelarstvu jer su pčele u košnice donosile velike količine meda. Danas su specifične biljne zajednice polja ugrožene jer ih ugrožavaju sve brojnije invazivne vrste, ali i intenzivna poljoprivredna proizvodnja u polju. Ranije su autohtone biljne vrste bile u vrlo dobroj interakciji s pašarenjem jer su ovce i krave održavale ta vrlo osjetljiva staništa od nestanka, odnosno od pojave agresivne vegetacije koju uzrokuju klimatske promjene.

Fauna je u polju, kao i flora, bila raznolika iako je Boračko polje bilo naseljeno. Tome je osnovni razlog bila planina Prenj sa svojim životinjskim bogatstvom. Tako su se sve zvijeri koje su obitavale na planini mogle naći i u polju, a najznačajniji je mrki medvjed koji je redovit gost polja. Vuk je zasigurno jedna od najbrojnijih zvijeri, dok u zadnje vrijeme čagljevi postaju dominantni. Tu su još i lisice kao stalni stanovnici naših polja kao i jazavci, a slijede kune i drugi sitni predatori. Kada je riječ o divljim svinjama, njih ima veoma malo.

Također, u polju nalazimo i jarebice kamenjarke, koje žive u parovima izuzev kada je ženka s mladim pilićima te su u jatu. Polje obiluje i sokolovkama među kojima dominiraju jastreb i sivi sokol. Tu su i brojne sove, kako u polju tako i okolnim šumama.

Izvor:
Svjetlo riječi