Objavljeno:
23. 10. 2017. 10:15
Piše: Ivan Nujić

Drevni su mudraci davno uočili slobodu kao jednu od glavnih čovjekovih osobina koje ga čine čovjekom. O lijepa, o draga, o slatka... – pjeva joj Gundulić – dar u kom sva blaga Višnji nam Bog je dô, dragocjenija od svega zlata i srebra, čak i od života, a francuski Ustav iz 1793. opisuje ju kao čovjekovu moć da radi sve što ne šteti pravima drugoga; počelo joj je priroda, putokaz – pravda, čuvar – zakon, a granica u zlatnome pravilu: Ne čini drugome što ne želiš da ti bude učinjeno! Pojavljuje se kao unutarnja, vanjska, politička, vjerska, sloboda medija, izražavanja, tiska, savjesti... Svi se s njome rađaju, a život utroše da bi je sačuvali; sad je čuvaju kao najveće blago, sad je krčme ispod tezge. Ima li danas slobode?

Za naše indoeu. pretke sloboda je stanje suprotno ropstvu: korijen *hlewdh tako nalazimo pretočen u grčki pridjev eleútheros – slobodan (građanin), te u latinski liber, slobodan, odnosno lat. libértas – sloboda, otkuda nam franc. engl. liberty odnosno franc. liberté – sloboda. Kao što Mađari sebe smatraju ljudima, odnosno ljude Mađarima (mađ. magyar – čovjek), toliko je za Germane i Slavene bitno ljudsko svojstvo sloboda; naime, iz istoga indoeu. korijena *hlewdh potječe i njem. riječ Leute – ljudi, kao i naša ljudi. U crk­venoslav. jeziku ljudinъ je slobodan čovjek, a u naših baltičkih rođaka Litvanaca liáudis – običan svijet. Zanimljiv je i naš današnji pojam slobode: ona je nešto neotuđivo, nešto svoje. Potječe od indoeu. korijenu *swobh, odnosno praslav. *svobь – svoj, a bliski su joj rođaci ne samo sebstvo, sopstvo, sopstven i svoj, nego i naziv germanskoga plemena Suebi, čiji se potomci danas zovu Schwaben – Švabe.

Isus kaže da će istina osloboditi one koji ostanu u njegovoj riječi (Iv 8,31), a indijski pjesnik Tagore: „Da bismo bili slobodni, potrebna nam je ljubav: ona ima snagu s radoš­ću nositi breme svijeta.” Ta se ideja zarcali u engl. freedom i njem. Freiheit – sloboda, odnosno pridjevima engl. free i njem. frei, koji danas znače slobodan, a izvorno prijatelj, voljeni, ljubljeni.

Na koncu, čini se da slobode nema bez opredijeljenosti za prijateljstvo, za ljubav, a dosljedno tome ni slobodnih građana bez slobodnih ljubitelja drugih ljudi.

Izvor:
Svjetlo riječi