Objavljeno:
26. 07. 2017. 14:00

Alzheimerova bolest jasno je vezana uz starosnu dob. Iznimno je rijetka u mladih i u ranim srednjim godinama. Porastom životne dobi raste broj oboljelih, tako da zastupljenost bolesti kod osoba iznad 85 godina života iznosi 47 posto

Piše: Dr. Boris Adašević

Prije nešto više od sto godina njemački je psihijatar i neurolog dr. Alois Alzheimer po prvi puta opisao bolesnicu čija je bolest kasnije ponijela njegovo ime, Alzheimerova bolest. Ta bolest i dan danas predstavlja enigmu suvremene medicine jer joj je uzrok nepoznat iako postoji nekoliko teorija nastanka. Danas Alzheimerova bolest i ostali oblici demencije pogađaju 24 milijuna ljudi u svijetu. Međutim, najviše zabrinjava činjenica što ta brojka vrlo brzo raste. Već sada je sigurna činjenica da nam u skoroj budućnosti, prvenstveno zbog produljenja ljudskog vijeka, slijedi neminovna epidemija demencije, pa se tako slikovito govori o pojavi jednog novog slučaja demencije u svijetu svakih sedam sekundi. Najnovije znanstvene procjene govore da bi do 2020. godine u svijetu moglo biti 43 milijuna oboljelih, do 2040. godine čak 81 milijun oboljelih, a do 2050. godine preko 115 milijuna oboljelih od demencije. Alzheimerova bolest možda je najvažnija od svih degenerativnih bolesti zbog učestalog javljanja i razorne prirode. Ona je najčeš­ći uzrok demencija u starih osoba, sa svime što one donose, kao što je poremećaj bolesnika i obitelji te financijsko opterećenje zbog dugotrajnih troškova njege bolesnika kojega bolest čini potpuno nemoćnim. Alzheimerova bolest jasno je vezana uz starosnu dob. Iznimno je rijetka u mladih i u ranim srednjim godinama. Porastom životne dobi raste broj oboljelih, tako da zastupljenost  bolesti kod osoba iznad 85 godina života iznosi 47 posto.
Visoka životna dob svakako je predisponirajući čimbenik, ali je netočno smatrati Alzheimerovu bolest neizbježnim pratiocem starenja. Mnogi starci ostanu mentalno netaknuti u devetom i desetom desetljeću života. Genetska predispozicija za Alzheimerovu bolest jasno je vidljiva u nekim obiteljima, no takvi slučajevi čine manje od 20 %. Najistaknutija patološka pojava je umiranje i nestajanje živčanih stanica u kori mozga. To dovodi do atrofije moždanih vijuga.

Napreduje sporo i postupno

Početak bolesti je podmukao i jedva zamjetan, sa promjenama koje se najprije uočavaju u pamćenju svježih događaja ili drugim vidovima mentalne aktivnosti. Psihijatrijski poremećaji kao tjeskoba, strah, čudne i nepredvidive promjene ponašanja, iluzije i halucinacije mogu se isticati u ranom stadiju bolesti. Napredovanje bolesti je obično sporo i postupno, i dok se ne pojave neki drugi poremećaji zdravlja, mogu tinjati i 10 godina. Zaboravljaju se događaji koji su se nedavno dogodili. Javljaju se prije svega poteškoće u izvršavanju svakodnevnih aktivnosti (održavanje osobne higijene, poteškoće u snalaženju u stanu ili na ulici, trgovini, stalno zametanje sitnih stvari – ključeva, naočala i sl), poteškoće govora, čitanja i pisanja (zaboravljanje riječi u svakodnevnom govoru, zamjena istih riječi nekim sličnim riječima, izgovoreno je nerazumljivo, nema svrhu niti smisao ili se osoba često služi podjednakim odgovorima – frazama), gubitak prostorne i vremenske orijentacije (ne može se sjetiti koji je mjesec, dan ili godina, koje godišnje doba, ne snalazi se na od ranije poznatim mjestima), pogrešne procjene i odluke (ne razlikuje vrijednost novca, neprimjereno se oblači u odnosu na godišnje doba), poremećaj apstraktnog mišljenja (nemogućnost ispunjavanja nekog formulara, nerazumijevanje pojmova "rođendan", "ljubav", "pravednost"), učestalo gubljenje stvari, ostavljanje stvari na neuobičajenim mjestima, često traženje stvari po džepovima, promjene raspoloženja i ponašanja (izmjena ponašanja u smislu nemira, nervoze, ljutnje sa naglom promjenom na preveliku smirenost i nezainteresiranost za događanje oko sebe, bezrazložna tuga i plakanje sa izmjenom dobrog raspoloženja i smijeha), promjena osobnosti (pretjerana sumnjičavost, optuživanje okoline za krađu novaca, otuđivanjem stvari, strah od prisutnosti drugih osoba koje ne prepoznaje, strah od svega u okolini, ljubomora, nepovjerenje). U krajnjoj fazi bolesti bolesnik gubi svaku sposobnost opažanja, razmišljanja, govora i kretanja, dolazi i do fizičkog propadanja te čak i nepokretnosti.

Križaljke, šah, čitanje pomažu

Djelotvornog liječenja nažalost nema, a metode kojima se danas borimo protiv Alzheimerove bolesti u najboljem slučaju usporavaju progresiju simptoma. Sada se u svijetu rabi pet lijekova za liječenje od Alzheimerove bolesti. Važno je liječenje započeti odmah po prepoznavanju prvih znakova demencije. Dakle, bolest se ne može zaustaviti ali se može usporiti njeno napredovanje. Iako se uzroci Alzheimerove bolesti još i dalje istražuju, dokazano je da određen način života može djelovati preventivno na nastanak bolesti. Najbolja strategija je živjeti zdravim životom: jedite pravilno, redovito vježbajte i aktivno živite. Ne pušite, izbjegavajte dim cigareta, ne konzumirajte alkohol u prekomjernim količinama. Ne dopustite da se stanice vašeg mozga uspavaju, pogotovo u zreloj i starijoj dobi. Trenirajte mozak: rješavajte križaljke, igrajte šah, čitajte, družite se s prijateljima. Održavanjem mozga i tijela u dobrom stanju možete spriječiti ili odgoditi pojavu bolesti. Preporuka je razvijati interese i hobije te biti uključen u različite društvene aktivnosti koje stimuliraju duh i tijelo. Mens sana in corpore sano (u zdravom tijelu, zdrav duh), stara je izreka.

 

Izvor:
Svjetlo riječi