Objavljeno:
02. 11. 2017. 09:30

Mnogima od nas kava je najukusniji napitak na svijetu. Ona nam uljepšava početak radnoga dana i poboljšava našu fizičku aktivnost. Bez obzira konzumiramo li je na poslu ili doma, u društvu ili osami, dok gledamo omiljenu televizijsku emisiju ili upravo sada – dok čitamo ovaj tekst.

Piše Željko Bošnjak

Svakodnevna konzumacija kave čini nas dijelom jedne velike svjetske zajednice od dvije milijarde ljudi koji su napravili nešto poput nas – popili dnevno barem jednu šalicu tople i mirisne kave.
Puno je tumačenja o podrijetlu i nazivu kave. Jedna od teorija tvrdi kako je kava otkrivena 800. godine poslije Krista na području današnje Etiopije u istočnoj Africi. Otuda se njezina kultura polako širila prema istoku, da bi se sredinom 15. stoljeća kao napitak počela upotrebljavati u južnom dijelu Arapskoga poluotoka. Svoj crni napitak Arapi su zvali qahwa, a značio je arabijsko vino. Uvidjevši njezine blagodati za krepko i poletno raspoloženje, Arapi su proizvodnju kave pokušali zadržati samo za sebe. Kako bi sjemenke kave postale neplodne za daljnju proizvodnju, njezina zrna su sušili i prokuhavali. Tako su svojom sebičnošću dokučili i bit u suvremenom načinu spremanja kave. Svoju tajnu Arapi će čuvati sve do početka 17. stoljeća. Tada je njihove planove pokvario jedan talijanski trgovac koji je uspješno prokrijumčario nekoliko plodnih zrna kave. Prvi je donosi u Europu – tursku kavu, a iz Europe kreće njezin daleki put po svim stranama svijeta.

Kako do kave?

Iako je kava botanički podijeljena u četiri grupe, u svakodnevnoj konzumaciji se upotrebljava samo jedna od njih – poznata kao Eucoffea. Ostale tri vrste imaju nejestive plodove i obično služe kao ukrasne vrtne biljke. Na svijetu postoje ukupno 73 vrste drveta kave. Međutim, samo se dvije vrste kultivirano uzgajaju. To su Caffea Arabica (arapski grm kave) i Coffea canephora – poznatija kao kava robusta. Caffea Arabica ima 200 različitih podvrsta i njezini najpoznatiji oblici su Moka, Bourbon, Maragogype i Typica. Najviše se uzgaja na području Latinske Amerike i zauzima 70 % udjela u svjetskoj trgovini kavom. Kava robusta se najviše uzgaja u Africi i Jugoistočnoj Aziji. Lošije je kvalitete s oštrije izraženom aromom. Cijenom je povoljnija od Caffea Arabice, ali za vremenske uvjete i dosta otpornija. Pokriva 30 % udjela u svjetskoj trgovini kavom.

Izvješća Međunarodne organizacije za kavu (International Coffee Organization), pokazuju kako je u 2016. godini ukupno proizvedeno 154 milijuna vreća kave, odnosno 60 puta više ako se proizvedena količina prikazuje u kilogramima. Kava se već godinama najviše proizvodi u Brazilu. S godišnjom proizvodnjom od 55 milijuna vreća kave Brazil pokriva više od jedne trećine ukupne svjetske potražnje. Veliki svjetski proizvođači su i Vijetnam (17 %), Kolumbija (9 %) te Indonezija sa 7 % tržišnoga udjela u ukupnoj svjetskoj proizvodnji kave. S druge strane, najviše kave na svijetu se popije u Sjedinjenim Američkim Državama. Gotovo svaki četvrti proizvedeni kilogram kave – potroši se u toj zemlji, a slijede ih stanovnici Brazila (17 %), Njemačke (8 %) i Japana sa 6 % udjela ukupne svjetske potrošnje.

Kava se u različitim zemljama priprema na različite načine, a smatra se kako dvije trećine ukupnoga svjetskog stanovništva redovno uživa u njezinu ispijanju. Međutim, za razliku od liste koja pokazuje ukupnu proizvodnju i potrošnju kave, postoji i poredak zemalja po njezinim količinski najvećim ispijanjima. Zadnja istraživanja iz 2017. godine pokazuju da su to i dalje stanovnici skandinavskih zemalja. Točnije, od njihovih 100 stanovnika čak 94 redovno ispija kavu. Prva zemlja na svijetu po količini ispijene kave u odnosu na broj njezinih stanovnika je Finska. Podatci navode da prosječno svaki Finac godišnje popije 12 kg kave, odnosno 3,3 šalice kave dnevno. Slijede ih stanovnici Norveške (9,9 kg), Islanda (9 kg), Nizozemske (8,4 kg) i Švedske s 8,2 kg ispijene kave po stanovniku. Ako se pitate zašto Skandinavci najviše piju kavu, odgovor leži u činjenici da se nalaze u hladnijem dijelu europskoga kontinenta, pa im topla kava uvijek dobro dođe, ali i zbog državne zabrane destiliranja i pečenja rakije te povezano s tim, visokim cijenama i strogim kontrolama u točenju alkohola.

BiH u vrhu

Bilo da se radi o turskoj ili instant kavi, kavi s mlijekom ili kavi s kockom šećera, stanovnici Bosne i Hercegovine kavu piju četiri puta više od svjetskoga prosjeka. S prosječnim godišnjim iznosom od 6,2 kg kave, odnosno sa skoro dvije šalice kave dnevno – stanovnici Bosne i Hercegovine se nalaze u samom svjetskom vrhu ljubitelja kave. Pa prema istraživanju iz 2017. godine, od 86 zemalja svijeta koje preferiraju ispijanje kave, Bosna i Hercegovina se nalazila na visokom desetom mjestu. Susjedne zemlje su također iznad svjetskoga prosjeka, ali znatno iza Bosne i Hercegovine.

Ako se umjereno konzumira, kava će osim užitka donijeti i zdravlje, popraviti vaše raspoloženje ili možda poboljšati pamćenje. Međutim, čak 62 % ljudi ne zna da uslijed pretjeranoga konzumiranja kave dolazi i do raznih komplikacija kao što su glavobolja i loš san, problem s probavom ili zubima. Stoga znanstvenici objašnjavaju da dnevna doza kave ne bi trebala prijeći količinu od 200 miligrama, odnosno količinu od dvije velike ili četiri male šalice kave. Na količinu ispijene kave svakako utječe zanimanje kojim se bavimo. Što se netko bavi stresnijim poslom, to će konzumacija kave biti veća. Ankete pokazuju da kavu najviše piju znanstvenici i laboratorijski tehničari, zaposlenici u marketingu, u obrazovanju, pisci, novinari te zdravstveni djelatnici.

Kava je nakon nafte druga najtrgovanija roba na svijetu. Nažalost, prognoze joj nisu optimistične i smatra se kako njezino najbolje vrijeme polako prolazi. Zbog negativnih klimatskih promjena – prvenstveno globalnoga zatopljenja, ugrožena je njezina postojanost i kvaliteta u proizvodnji. Njezini cvjetovi su vrlo osjetljivi i kad je temperatura previsoka, oni zakržljaju. Tako istraživanje britanskih znanstvenika pokazuje kako će do 2080. godine nestati čak 99,7 % današnjih plantaža kave. Međutim, nećemo se zavarati. Boljom sadašnjošću sigurno utječemo i na bolju budućnost. Za početak, krenimo sa šalicom tople i mirisne kave.

Izvor:
Svjetlo riječi