Naša baština

Na Valentinovo i vrapci svadbuju

Na Valentinovo i vrapci svadbuju

14.02.2017. u 10:41 | Naša baština

U veljači se Crkva prisjeća svetoga Valentina, kršćanskoga mučenika iz 3. stoljeća koji se u tradiciji slavi kao zaštitnik zaljubljenih. O životu ovoga sveca nema puno povijesnih podataka i o njegovu liku saznajemo najvi... Opširnije

Bihać: Od crkve sv. Ante do Fethije džamije

Bihać: Od crkve sv. Ante do Fethije džamije

06.02.2017. u 09:52 | Naša baština

Prilikom osvajanja novih područja, Osmanlije su ponekad crkve pretvarali u džamije. Takve primjere susrećemo u Jajcu – crkva sv. Luke, u Livnu – crkva sv. Petra, u Bihaću – crkva sv. Barbare i drugdje. Jedan je od najrep... Opširnije

Kolovođa kolo vodi

Kolovođa kolo vodi

24.01.2017. u 10:01 | Naša baština

Ples je utkan u život svake ljudske zajednice. Dio je običaja i obreda i vezan je uz važnije životne događaje. Narodni plesovi prikazuju važne povijesne i društvene osobitosti pojedinoga kraja. Etnokoreologija je znanost... Opširnije

Pučka (p)raznovjerja

Pučka (p)raznovjerja

17.01.2017. u 08:58 | Naša baština

Praznovjerje u svojoj osnovi ima vjerovanje u nadnaravni uzrok događaja, bez dokaza. Riječ je o objašnjavanju situacija na temelju nekih vjerovanja da su međusobno povezani ili pod utjecajem neke nadnaravne sile. Praznov... Opširnije

Otimanje zaboravu

Otimanje zaboravu

27.11.2016. u 12:00 | Naša baština

Kasno ljeto, ponedjeljak ujutro. Zajedno s kolegom napuštam Sarajevo. Smjer – sjever. Ljudi već odavno ustali. Po ulicama vreva. Tramvaji zvonom upozoravaju ponekog još snena pješaka. Kamioni i automobili guraju se pred... Opširnije

Krš­ćanski motivi u numizmatici

Krš­ćanski motivi u numizmatici

26.11.2016. u 07:50 | Naša baština

U nepreglednom moru likova i prikaza koji se javljaju na kovanom novcu, zanimljiva je skupina svetih osoba i motiva, koji su specifični primarno za razdoblje srednjeg vijeka, ali se javljaju neposredno prije i traju nešt... Opširnije

Vjersko stanje srednjovjekovne Bosne

Vjersko stanje srednjovjekovne Bosne

25.11.2016. u 15:00 | Naša baština

Prije ovog zadnjeg rata držao sam jednom zgodom predavanje u Visokom o prošlosti toga grada u srednjem vijeku. Nakon predavanja jedna temperamentna odvjetnica (muslimanka) nabacila je tvrdnju da su bosanski vladari olako... Opširnije

Šargija – Katolici je nekada nisu u ruke uzimali

Šargija – Katolici je nekada nisu u ruke uzimali

23.11.2016. u 09:18 | Naša baština

Oj, šargijo, drvo javorovo, 'ko te svir’o nikad ne bolov’o Šargija je tradicionalni glazbeni instrument koji je vrlo zastupljen u našoj domovini. Na naše područje dolazi u vrijeme Osmanskog Carstva. Ušao je u tradicij... Opširnije

Broji glave - peci kave!

Broji glave - peci kave!

22.11.2016. u 13:09 | Naša baština

Kavane su po bosanskim gradovima otvarane prije četiri stoljeća (prva, u Sarajevu 1692. godine) kad ih nisu imali još ni Beč, ni Pariz, ni London, ni drugi veliki europski gradovi. Navika pijenja kave i sastajanja ljudi... Opširnije

Bosnom hodi dobra vila

Bosnom hodi dobra vila

26.10.2016. u 08:49 | Naša baština

Odjevena u bijelo ruho zlatom izvezeno, ogrnuta bijelim krznom na bijelom vilovitom konju, dojahala je do pastirića, raspitala se kako su, jesu li im ukućani spremili dosta živeži za zimu, imaju li dosta sijena za blago,... Opširnije

Košarica

0.00 KM

Ukupno artikla: (0) Otvori košaricu
Radioemisije
Ekološko obraćenje - Naš odgovor na Božji dar

Najave

  • Ne postoji nijedna najava!

Na današnji dan

Fra Lovro Šitović

(Ljubuški, 1682. – Šibenik 26. II. 1729). Rođen je u muslimanskoj obitelji i bilo mu je ime Hasan. U vrijeme austrijsko-turskoga rata (1690) njegova je oca, ljubuškog kapetana, zarobio je harambaša Šimun Talajić, a ovaj je ostavio sina kao jamstvo dok on ne skupi otkupninu za sebe. Odveo je sina nakon što je isplatio otkupninu. Međutim, dječak je pobjegao nazad. Talajić ga je dao na školsko podučavanje franjevcima, u 17. godini su ga krstili kao Stjepana. Ušao je u franjevački red i uzeo ime fra Lovro. Studirao je u Italiji filozofiju i teologiju. Potom je predavao filozofiju u Makarskoj, a od 1715. teologiju u Šibeniku i Splitu. Objavio je latinsku gramatiku 1713, te Pisnu (Pismu) od pakla 1727.


Fra Josip Markušić

(Čepak kraj Kotor Varoša, 23. I. 1880, – Jajce, 26. II. 1968). Studirao je teologiju u Kraljevoj Sutjesci i Budimpešti. Svećenički red primio je 1904. Službovao je kao profesor u Visokom. Bio je župnik u Kotor Varošu, gvardijan u Jajcu, u samostanu Sv. Ante u Sarajevu i u Beogradu. Uz službe definitora i kustosa, triput je biran za provincijala Bosne Srebrene. Jedan je od najznačajnijih franjevaca XX. stoljeća. Pisao je priloge o općoj, kulturnoj i crkvenoj prošlosti na ovim prostorima. Napisao je i zbirku pjesama. Objavio je: Kmetovsko pitanje u Bosni i Hercegovini, Krvavi behari, Život i rad Ivana Frane Jukića i dr.


Na vrh