Misli i zapažanja

Nenasilna politika

Nenasilna politika

21.02.2017. u 09:10 | Misli i zapažanja

Nenasilna politika: utopija ili contradictio in adiecto? Ili ipak moguća strategija javnog djelovanja? Nenasilna politika: utopija ili contradictio in adiecto? Ili ipak moguća strategija javnog djelovanja? Tako barem mi... Opširnije

Svi smo povezani

Svi smo povezani

09.02.2017. u 08:57 | Misli i zapažanja

Bez obzira tko smo, gdje živimo i što radimo, svima izlazi i zalazi isto sunce. Svima je darovan isti broj sati u danu. Svi smo dio iste Ljubavi, čak i onda kad ju ne prepoznajemo. Moji sinovi, suprug i ja sjedimo na bij... Opširnije

 Zatočeni u sebi

Zatočeni u sebi

28.01.2017. u 08:13 | Misli i zapažanja

Biti slobodan pitanje je izbora. A logori će se događati i oko nas sve dok god se zatočujemo u sebi. Vjerojatno još nitko nije odgovorio na jednostavno pitanje kako je uopće moguće da su postojali logori za mučenje i ubi... Opširnije

Tko je moj bližnji?

Tko je moj bližnji?

26.01.2017. u 11:02 | Misli i zapažanja

U svom članku Ekumenizam i ekumenska teologija na prekretnici, razmišljajući o trenutno sporom napredovanju ekumenizma, katolički teolog Thomas Bremer zaključuje: „U većini slučajeva crkveno je zajedništvo postignuto odl... Opširnije

Merton i zlodusi

Merton i zlodusi

21.01.2017. u 07:48 | Misli i zapažanja

Potrebno je puno truda da bi se duhom vidjelo jasno ono što je očima nevidljivo. Potrebno je puno ljubavi da se vjera ne pretvori u utvrdu straha, nego da bude ozračje oslobađanja i povjerenja. Thomas Merton, trapist, je... Opširnije

Što je politička korektnost?

Što je politička korektnost?

21.01.2017. u 07:22 | Misli i zapažanja

Ima fraza kojima se suvremeni čovjek često koristi. Jedna od njih je zacijelo i „politička korektnost”. Ali što je to politička korektnost o kojoj se danas toliko piše i govori? Autori Michael Brückner i Udo Ulfkotte tvr... Opširnije

Trenutak promjene

Trenutak promjene

14.01.2017. u 07:35 | Misli i zapažanja

Prilikom novog početka godine svi smo spremni ostaviti staro iza sebe i krenuti u novo. Usprkos tome što svakog siječnja krenemo s velikim ambicijama da konačno poboljšamo zdravlje, ostvarimo poslovne ciljeve ili ostavim... Opširnije

Tetak Đido

Tetak Đido

11.01.2017. u 10:15 | Misli i zapažanja

Tetak Đido je inače suprug od tetke Ivanke, mamine treće sestre po starini. Trenutno živi u Novoj Biloj sa svojom suprugom i četvero djece: Matejom, Monikom, Marijom i malim Stjepanom koji je čudo od djeteta i pravi mali... Opširnije

 Plemenitost

Plemenitost

30.11.2016. u 11:46 | Misli i zapažanja

Ti divni kralj si nebesnik, ti plemeniti pobjednik…, veli se u jednom himnu koji krš­ćani odvajkada pjevaju Isusu. Ipak, mnoge riječi kojima pokušavamo izraziti svoje poštovanje Kristu – koliko god bile birane i lijepe: ... Opširnije

Božićni dijalozi: Velika ispovid

Božićni dijalozi: Velika ispovid

29.11.2016. u 09:13 | Misli i zapažanja

- Ajmo, žene, na miru se ispripovidat. Sutra je ispovid, Božić će, valja se malo popravit... - Ljudi velu da samo tračamo i zlo smišljamo cilom svitu. - Ma, ja, našli se riet, a oni samo kladijonice i gostijonice. A ka... Opširnije

Košarica

0.00 KM

Ukupno artikla: (0) Otvori košaricu
Radioemisije
Ekološko obraćenje - Naš odgovor na Božji dar

Najave

  • Ne postoji nijedna najava!

Na današnji dan

Fra Lovro Šitović

(Ljubuški, 1682. – Šibenik 26. II. 1729). Rođen je u muslimanskoj obitelji i bilo mu je ime Hasan. U vrijeme austrijsko-turskoga rata (1690) njegova je oca, ljubuškog kapetana, zarobio je harambaša Šimun Talajić, a ovaj je ostavio sina kao jamstvo dok on ne skupi otkupninu za sebe. Odveo je sina nakon što je isplatio otkupninu. Međutim, dječak je pobjegao nazad. Talajić ga je dao na školsko podučavanje franjevcima, u 17. godini su ga krstili kao Stjepana. Ušao je u franjevački red i uzeo ime fra Lovro. Studirao je u Italiji filozofiju i teologiju. Potom je predavao filozofiju u Makarskoj, a od 1715. teologiju u Šibeniku i Splitu. Objavio je latinsku gramatiku 1713, te Pisnu (Pismu) od pakla 1727.


Fra Josip Markušić

(Čepak kraj Kotor Varoša, 23. I. 1880, – Jajce, 26. II. 1968). Studirao je teologiju u Kraljevoj Sutjesci i Budimpešti. Svećenički red primio je 1904. Službovao je kao profesor u Visokom. Bio je župnik u Kotor Varošu, gvardijan u Jajcu, u samostanu Sv. Ante u Sarajevu i u Beogradu. Uz službe definitora i kustosa, triput je biran za provincijala Bosne Srebrene. Jedan je od najznačajnijih franjevaca XX. stoljeća. Pisao je priloge o općoj, kulturnoj i crkvenoj prošlosti na ovim prostorima. Napisao je i zbirku pjesama. Objavio je: Kmetovsko pitanje u Bosni i Hercegovini, Krvavi behari, Život i rad Ivana Frane Jukića i dr.


Na vrh