Književnost

Pjesnik tužnog lika Ilija Ladin

Pjesnik tužnog lika Ilija Ladin

24.02.2017. u 09:38 | Književnost

„Dugo sam ga poznavao, ali mi je uvijek ostajao tuđ, čudan i nedostupan, kao da se kretao u nekoj drugoj životnoj zoni, čije su mjere, načela i običaji sasvim drukčiji od onih koji važe u mom svijetu”. Bio je tu pored n... Opširnije

Vrime i vrimena brime

Vrime i vrimena brime

18.02.2017. u 11:24 | Književnost

U selu Bilo brdo kraj vode Bistrice, u staroj kamenoj kući, u kojoj je prija živijo, did Vrano besidi s unučadi i daje jin svite. – Vidite li vi dico, ovo van je prava kuća, sami kamen. Liti ladna, zimi topla. Evo, pe... Opširnije

Kasno otkriveni velikan – Marin Držić (1508. – 1567.)

Kasno otkriveni velikan – Marin Držić (1508. – 1567.)

25.01.2017. u 09:13 | Književnost

Iskusni znalac hrvatske književnosti Mihovil Kombol rekao je o Držiću: „Nije mu se našao premac ni dostojan nasljednik." Marin Držić je rođen početkom 16. stoljeća, dakle dijelom Marulićev suvremenik, ali je kroz 350 god... Opširnije

Sine moj!

Sine moj!

13.01.2017. u 09:32 | Književnost

Sine moj,napokon ti želim kazati ono što ti još nikada nisam uspio reći. Iako si ti vjerno ogledalo svih mojih proturječnosti i govora u prazno, ja u njemu ne želim prepoznati sebe, već i dalje pokazujem prstom na tebe.... Opširnije

Jukićev korak u modernost

Jukićev korak u modernost

12.01.2017. u 10:00 | Književnost

U posljednje vrijeme obuzima me čežnja da razgovaram s piscima o čijim sam književnim djelima i sam pisao. Svijest o tomu da su svi oni odavno mrtvi nije ublažavala tu čežnju. Želio sam od njih čuti ono što sam propustio... Opširnije

Koraci

Koraci

10.01.2017. u 10:05 | Književnost

Treba krenuti. Prvi korak je bitan. Dogodi se, obično, uz nečiju pomoć. Ne možemo reći da su zanimljivi isključivo koraci ovog vremena, jer koraci su postojali i davno prije nas. Na početku je bio korak! Prošlost poučava... Opširnije

Šutnja mojega oca

Šutnja mojega oca

21.11.2016. u 11:15 | Književnost

Šutnja mojega oca već gotovo pet desetljeća prati me kao nevidljivi oblak koji neprekidno lebdi nada mnom. Ta šutnja, koju je on širio i oko sebe, gotovo emanirao na stvari i prostore, na ljude, pa i na sam krajolik koji... Opširnije

Žena koja je liječila zlo

Žena koja je liječila zlo

19.11.2016. u 08:17 | Književnost

Ulicom Divljeg čovjeka i svim okolnim šorovima prosula se divlja osječka zima. Pročelja kitnjastih secesijskih zgrada ostala su zabijeljena snježnim pokrivačem, kao i prigradske kuće s duguljastim kapijama. Prirodna peri... Opširnije

Žena

Žena

13.11.2016. u 12:00 | Književnost

Svjetlost.Vode.Kopno i bilje.Svjetlila.Životinje.Čovjek. No, vidjevši da je sam,ražalosti se.Bog tada učini čudo.Stvori ženu.Pokori mjesec i zvijezde da joj služe.Uzdignu je iznad svega kao savršenstvo.Prostre joj put o... Opširnije

I kad padnem...

I kad padnem...

01.11.2016. u 08:43 | Književnost

I kad padnem oronuo i žut I smrtan i ponosan Sunce će moju srubiti zlatninu Nestat ću u moru Prihvaćen i ljubljen Miro Laštrić... Opširnije

Košarica

0.00 KM

Ukupno artikla: (0) Otvori košaricu
Radioemisije
Ekološko obraćenje - Naš odgovor na Božji dar

Najave

  • Ne postoji nijedna najava!

Na današnji dan

Fra Lovro Šitović

(Ljubuški, 1682. – Šibenik 26. II. 1729). Rođen je u muslimanskoj obitelji i bilo mu je ime Hasan. U vrijeme austrijsko-turskoga rata (1690) njegova je oca, ljubuškog kapetana, zarobio je harambaša Šimun Talajić, a ovaj je ostavio sina kao jamstvo dok on ne skupi otkupninu za sebe. Odveo je sina nakon što je isplatio otkupninu. Međutim, dječak je pobjegao nazad. Talajić ga je dao na školsko podučavanje franjevcima, u 17. godini su ga krstili kao Stjepana. Ušao je u franjevački red i uzeo ime fra Lovro. Studirao je u Italiji filozofiju i teologiju. Potom je predavao filozofiju u Makarskoj, a od 1715. teologiju u Šibeniku i Splitu. Objavio je latinsku gramatiku 1713, te Pisnu (Pismu) od pakla 1727.


Fra Josip Markušić

(Čepak kraj Kotor Varoša, 23. I. 1880, – Jajce, 26. II. 1968). Studirao je teologiju u Kraljevoj Sutjesci i Budimpešti. Svećenički red primio je 1904. Službovao je kao profesor u Visokom. Bio je župnik u Kotor Varošu, gvardijan u Jajcu, u samostanu Sv. Ante u Sarajevu i u Beogradu. Uz službe definitora i kustosa, triput je biran za provincijala Bosne Srebrene. Jedan je od najznačajnijih franjevaca XX. stoljeća. Pisao je priloge o općoj, kulturnoj i crkvenoj prošlosti na ovim prostorima. Napisao je i zbirku pjesama. Objavio je: Kmetovsko pitanje u Bosni i Hercegovini, Krvavi behari, Život i rad Ivana Frane Jukića i dr.


Na vrh