Vjera i život

Tko sam ja da sudim?

Tko sam ja da sudim?

12.02.2017. u 11:20 | Vjera i život

Otkako je papa Franjo, upitan o homoseksualizmu, za intervju izjavio: Ako je netko gej i traži Gospodina i ima dobru volju, tko sam ja da mu sudim? i 2013. godine završio na naslovnici renomiranoga gej časopisa The Advoc... Opširnije

Gospa se "raspričala"?

Gospa se "raspričala"?

10.02.2017. u 09:10 | Vjera i život

Tradicija Crkve nam govori da postoji Božji naum za Mariju kroz sva stoljeća, a osobito u tzv. posljednja vremena. Neki kao da bi htjeli da je rođenjem Spasitelja i Uznesenjem Marijinim na nebo njezino poslanje na zemlji... Opširnije

Duhovno prijateljstvo Franje i Klare

Duhovno prijateljstvo Franje i Klare

11.01.2017. u 08:59 | Vjera i život

Pravo je prijateljstvo duhovne naravi. Ono je suglasje božanskoga i ljudskoga. Odnos je srca i srca te nije bez osjećaja. Spaja razum i osjećaje. Duhovno prijateljstvo živi od odnosa s Kristom. U njemu nastaje i u njemu ... Opširnije

Bog mi je otac

Bog mi je otac

22.11.2016. u 11:58 | Vjera i život

Čovjek se trudi upoznati Boga. Oduvijek u ljudskoj naravi postoji težnja za sigurnošću da postoji najviše biće i težnja za upoznavanjem tog bića. Gotovo da bismo ga kao ljudi željeli dohvatiti, dodirnuti. Htjeli bismo im... Opširnije

Ispit savjesti za očeve

Ispit savjesti za očeve

30.08.2016. u 09:03 | Vjera i život

Ljudi tuđom vikom i galamom gurnutih u stranu bilo je uvijek. Meni se nekada učini da je sličan usud zadesio i sv. Josipa. Onoga pravog jer se nikada nisam mogao pomiriti sa staračkim likom sv. Josipa sa svetih sličica k... Opširnije

Dobre vibracije radosti

Dobre vibracije radosti

26.08.2016. u 11:46 | Vjera i život

Radosti i radovanju potrebno je vratiti ljudsko lice i mjeru, ali i otvorenost za radost što proistječe iz tajne Božjega života Radost je teško opisati. Sve što bismo napisali, bilo bi blijeda sjena onoga što je i samo j... Opširnije

Oslonac vjere u Boga

Oslonac vjere u Boga

25.08.2016. u 11:27 | Vjera i život

Nema nijednoga razloga da ne vjerujemo u Boga i u duhovni svijet. Naprotiv, ima mnogo razumnih razloga vjerovati da postoji duhovna realnost koju je stvorio Bog kao što je stvorio i naš svijet. Svecima je Bog bio središt... Opširnije

Zavjeti kao sastavni dio hodočašća

Zavjeti kao sastavni dio hodočašća

15.08.2016. u 07:05 | Vjera i život

Zavjeti su obećanja nekog pobožnog čina koji vjernik obavlja prije ili poslije ispunjenja njegove molbe, kao žrtvu ili kao zahvalu ili kao pokoru za grijehe Pobožne prakse zavjeta u vrijeme hodočašća obiluju svojom razno... Opširnije

Liturgijsko čeznuće

Liturgijsko čeznuće

14.08.2016. u 08:00 | Vjera i život

Čežnja, nadanje, iščekivanje, usmjerenost k budućem, k neprolaznosti, jasne su odrednice življenja vjere. Te odlike vjere nisu izričaj bijega od života i životne zbilje. Čežnja za novim, za drukčijim, pomaže ljudskome bi... Opširnije

Sv. Katarina Aleksandrijska, zaštitnica filozofa

25.07.2016. u 11:50 | Vjera i život

Premda mnogi nisu nikad čuli za nju, ona predstavlja jedan od najsvjetlijih likova kršćanstva. Više od tisuću godina nakon svoje smrti, ukazala se sv. Ivani Arškoj, tijelo su joj sahranili anđeli, a osobno je obratila st... Opširnije

Košarica

0.00 KM

Ukupno artikla: (0) Otvori košaricu
Radioemisije
Ekološko obraćenje - Naš odgovor na Božji dar

Najave

  • Ne postoji nijedna najava!

Na današnji dan

Fra Lovro Šitović

(Ljubuški, 1682. – Šibenik 26. II. 1729). Rođen je u muslimanskoj obitelji i bilo mu je ime Hasan. U vrijeme austrijsko-turskoga rata (1690) njegova je oca, ljubuškog kapetana, zarobio je harambaša Šimun Talajić, a ovaj je ostavio sina kao jamstvo dok on ne skupi otkupninu za sebe. Odveo je sina nakon što je isplatio otkupninu. Međutim, dječak je pobjegao nazad. Talajić ga je dao na školsko podučavanje franjevcima, u 17. godini su ga krstili kao Stjepana. Ušao je u franjevački red i uzeo ime fra Lovro. Studirao je u Italiji filozofiju i teologiju. Potom je predavao filozofiju u Makarskoj, a od 1715. teologiju u Šibeniku i Splitu. Objavio je latinsku gramatiku 1713, te Pisnu (Pismu) od pakla 1727.


Fra Josip Markušić

(Čepak kraj Kotor Varoša, 23. I. 1880, – Jajce, 26. II. 1968). Studirao je teologiju u Kraljevoj Sutjesci i Budimpešti. Svećenički red primio je 1904. Službovao je kao profesor u Visokom. Bio je župnik u Kotor Varošu, gvardijan u Jajcu, u samostanu Sv. Ante u Sarajevu i u Beogradu. Uz službe definitora i kustosa, triput je biran za provincijala Bosne Srebrene. Jedan je od najznačajnijih franjevaca XX. stoljeća. Pisao je priloge o općoj, kulturnoj i crkvenoj prošlosti na ovim prostorima. Napisao je i zbirku pjesama. Objavio je: Kmetovsko pitanje u Bosni i Hercegovini, Krvavi behari, Život i rad Ivana Frane Jukića i dr.


Na vrh