 |
 |
Karl Josef - Kuschel
ŽIDOVI - KRŠĆANI - MUSLIMANI. Podrijetlo i budućnost
Knjiga govori o potrebi međureligijskog dijaloga, o dodirnim točkama triju monoteističkih religija, njihovu zajedničkom izvoru – praocu Abrahamu, te u ...
Hans Küng
UVOD U KRŠĆANSKU VJERU
Apostolsko vjerovanje protumačeno našim suvremenicimaU ovoj knjizi HansKüng tumači članke Apostolskoga vjerovanje kao uvod u ono što svi ...
Peter Paul Kaspar
SAKRAMENTI. JEZIK ZNAKOVA
Čežnja vjernika je iskusiti božansko u tvarnom, u osjetnom.
To je značenje znakova, sakramenata, simbola uopće. Od krštenja do ukopa sakramenti ...
Herbert Haag
OPROŠTAJ OD ĐAVLA
O kršćanskom ophođenju sa zlom
Sa svih strana nevolja svijeta viče k nama: nevolja rata i brutalnog nasilja; nevolja socijalne ...
Stjepan Lice
PROSTRANIJE OGLEDALO
Ove kratke meditacije, najčešće su refleks, prvi zor kojeg neki događaj, krajolik, stvar, osoba ili gesta ostavljaju na autora. On ih gotovo i ne traži, oni se ...
Adalbert Ludwig Balling
DARUJ DUŠI NEDJELJU
U izdanju Svjetla riječi izašla je nova knjiga kratkih meditativnih tekstova autora Adalberta LudwigaBallinga.
|
|
|
|
Moj dom - Zemaljski muzej BiH
 Spužvom preko memorije
Zemaljski muzej je kuća u kojoj se čuva mjera svih mjera zajednice između mora i Une, Save i Drine
Tekst i snimke: Ivo LUČIĆ
Jesi li možda čuo kako su stari u Popovu polju zvali čovječju ribicu?
Kada me to jednom upitao biolog dr. Čedomil Šilić, umirovljeni muzejski savjetnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, ostao sam zatečen. Nisam ni pomišljao da bi postojao tradicijski naziv za podzemnog repatog vodozemca, iako sam znao da su ih podzemne vode ponekad izbacivale na površinu i da su ljudi odavna znali za njih. Kako bi se uopće čovječja ribica mogla drukčije zvati osim tim umjetnim nazivom?! Nedavno preminuli biofil, koji je cijeli svoj radni vijek proveo u Zemaljskom muzeju, ocu svekolike organizirane znanosti u zemlji, znao je što pita jer ga je osim prirodne sklonosti, tome naučio i kompleksan pristup svijetu istraživanja, koji je njegovala njegova ustanova.
Da sam malo pažljivije čitao Šilićeva predšasnika i svojedobno direktora Muzeja dr. Vejsila Ćurčića, znao bih da je pravo ime čovječje ribice sljepušac, na što me nedavno upozorio speleolog dr. Jasminko Mulaomerović. Zar nije logično i sasvim pristalo da se bijeli i slijepi gušteroliki stvor koji živi u našim podzemnim vodama zove upravo tako. Nažalost, ono što je Muzej iznio na svjetlo iz mraka neznanja, nije uvijek imalo odjeka ni u znanstvenoj, a kamoli u općoj javnosti. Dapače, danas je Zemaljski muzej egzistencijalno ugrožen, što je jedna od najnemilijih situacija u povijesti zemlje.
Napomena!
Ovo je samo dio teksta objavljenog u tiskanom izdanju revije Svjetlo riječi. Molimo Vas da se pretplatite i slat ćemo Vam reviju na kućnu adresu. Slijedite ovaj link i ispunite podatke o sebi.
|
| |
|
|
|
|
|
