SADRŽAJ REVIJE
Objavljeno: 20. 04. 2017. 16:21

Neki tvrde kako u Prečkome polju postoji birtija u kojoj na jednome zidu visi ćilim s motivom iz Tisuću i jedne noći. Motiv prikazuje arapske muškarce koji na bijelome konju odvode otetu djevojku. U pozadini scene vidi se mnoštvo džamija. Dok Arapi nisu upravo ondje započeli svoj megaprojekt Buroj Ozone City, ta je scena izgledala nestvarno. Tko bi ikada mogao i sanjati kako će baš onamo Arapi i doći?!

Piše:
fra Pavo Filipović

Bog je, kaže knjiga Izlaska, čuo vapaj svoga naroda i sišao izbaviti Hebreje iz egipatskoga sužanjstva. Provevši ih kroz pustinju, odveo ih je Jahve Bog u „Obećanu Zemlju” u „dobru i prostranu zemlju – u zemlju u kojoj teče med i mlijeko” (Izl 3,8). Bio je to za njih neke vrste raj na zemlji. Nešto slično se dogodilo i Arapima koji su došli u Bosnu i Hercegovinu. Kada je veliki arapski investitor Ismail Ahmed iz tvrtke Buroj Property Development iz Dubaija s visoravni na Dejčiću pogledao na Treskavicu, uzviknuo je: Jannah, jannah Bosna! Jannah je arapska riječ za ono što muslimani u Bosni označavaju turcizmom džennet – raj. Bosna je za njega raj: Jannah-Bosna.

U jednome svom pismu iz 1920. godine Ivo Andrić piše kako je Bosna divna zemlja, zanimljiva, nimalo obična zemlja i po svojoj prirodi i po svojim ljudima (…) može se isto tako kazati da je malo zemalja u kojima ima toliko tvrde vere, uzvišene čvrstine karaktera, toliko nežnosti i ljubavnog žara, toliko dubine osećanja, privrženosti i nepokolebljive odanosti, toliko žeđi za pravdom kao u Bosni. Ali u istome pismu Andrić nastavlja književnički oslikavati i drugu stranu Bosne: Ali vidiš, ima nešto što bi ljudi iz Bosne, bar ljudi tvoje vrste, morali da uvide, da ne gube nikad iz vida: Bosna je zemlja mržnje i straha. Naziva je zemljom urođene, nesvesne, endemične mržnje, zaostalom i ubogom gdje se u neporoznim dubinama kriju olujne mržnje, čitavi uragani sapetih, zbijenih mržnji koje sazrevaju i čekaju svoj čas.                  

Inšallah, živjet ćemo u Bosni!     

U vrijeme kada se govori kako se iz Bosne i Hercegovine odselilo 47 % mladoga i radno sposobnoga stanovništva, nije ni čudo što kod domaćega stanovništva sve više prevladava ovaj negativni vid Bosne o kojemu Andrić govori. U isto vrijeme kod Arapa prevladava pozitivni vid Andrićeva opisa Bosne. Dok se domaće bh. stanovništvo odseljava, Arapi se naseljavaju i kliču: Inšallah, živjet ćemo u Bosni! (Azra Efendić). Arape fascinira priroda Bosne i Hercegovine, njezine gorde planine i jezera, hrana, dobra kava, snijeg; sviđa im se ljubaznost i srdačnost ljudi kao i to što je ona moderna europska zemlja s islamskom tradicijom i naslijeđem, pristupačnim cijenama, halal hranom, ugodnom klimom (za razliku od pustinjske arapske).

Vijeće za suradnju arapskih zemalja Zaljeva (GCC) čije su zemlje članice Bahrein, Kuvajt, Katar, Oman, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, odlučilo je nedavno kako će spomenute zemlje sve više ulagati u Bosnu i Hercegovinu i kupovati velika zemljišta. Mnogi domaći stanovnici se gotovo euforično raduju zbog arapskih investicija. Nadaju se od toga boljemu sutra. Njemački dnevni časopis Frankfurter Rundschau tvrdi u jednome članku od 15. veljače 2017. kako je 2015. godine 26 %, a 2016. 39 % svih investicija iz inozemstva u Bosnu i Hercegovinu došlo iz zemalja Zaljeva.

(...)


Cijeli tekst iz rubrike Politički (ne)korektno pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš preplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i [email protected].