Mudrolije, lapsusi, aforizmi

Mudrolije

- Tko umre s jeseni za njega nema zime.

- Smiješi nam se bolje sutra – crkava od smijeha.

- Imam problema sa ženom – miješa mi se u brak.

- Jedino ekser ne ide glavom kroza zid.

- Ne smeta mi što sanjam na engleskom, ali me nerviraju podnaslovi na njemačkom.

- Infarkt, ma kakav da je, od srca je.

- Tražio je ženu preko oglasa. Stotine ljudi se javilo s molbom: Uzmite moju!

- Samo jednom se ljubi – sve je ostalo praksa.

- Tko pjeva zlo ne misli, a tko misli nije mu do pjesme.


Lapsusi

Sijalica je plava, ali se može koristiti i neki drugi zvuk.

Ovu biologiju bismo precizno mogli nazvati OPĆA BIOLOGIJA.

Goya je rođen od 1746. do 1828.

U prethistorijskom dobu vršeno je razmnožavanje bez ikakvog reda.

Od njega zavisi hoće li dobiti jedan ili ide na popravni.

'Ko se okrene, odmah ocjena više!

Imate otiske cipela po nogama.

Nažalost, vođena su samo dva svjetska rata.

Nisam ja mutav, nego mi se jezik zapetljao iza zuba.

Sretan rođendan! - Nema na čemu.

Već su se i vrapci vratili iz dalekih krajeva!

Kod tebe je situacija čista, ali ne znam što ćeš imati na polugodištu!

U srijedu ću vam dati nenajavljeni kontrolni.


Aforizmi

Ja sam po prirodi avanturist.
Zato ne napuštam Bosnu.

Gdje nema mene,
ja tamo ne idem.

Deset Božjih zapovijedi
sveli smo na razumnu mjeru.

Tko želi da stalno ima pravo,
mora često mijenjati mišljenje.

Kain i Abel su živjeli kao braća.
Naročito Kain.

Tek kad su nas smetovi zatrpali
shvatili smo misao koja je provijavala.

Plodova nema.
Još uvijek traje procvat.

Majmuni imaju svuda svoje ljude.

Izvršili su na mene krvni pritisak,
a onda su izvršili nervni napad.

Poslije sedme, popio sam šestu čašu.
Poslije šeste petu.
I tako sve dok se nisam otrijeznio.

Zaljubio sam se.
Krive su njene noge.

Volio bih da budem akademik
bar pet minuta,
pa da nam ja sve objasnim!

Razgovarao bih ja sam sa sobom,
ali ne volim pričati
s nepoznatima.

Napomena: Ovaj članak nije moguće komentirati.

Košarica

0.00 KM

Ukupno artikla: (0) Otvori košaricu
Radioemisije
385 uskrs novi broj revije
Duša narodna A3

Na današnji dan

Fra Filip Lastrić

(Oćevija kraj Vareša, 1700. – Sutjeska, 19. IV. 1783.). Početnu izobrazbu stekao je u Sutjesci. Studirao je u Italiji. Zaređen je 1724. Potom je službovao kao lektor filozofije u Požegi, te učitelj novaka u Sutjesci. Bio je provincijal Bosne Srebrene (1741-1745). Godine 1758. otišao je u Rim gdje se izborio za prava Bosne Srebrene nakon njezine degradacije na kustodiju. Lastrić je mnogo pisao s područja filozofije, teologije i povijesti uz brojne dužnosti što ih je obavljao u Provinciji. Objavio je više propovjedničkih djela te povijesno djelo Epitome vetustatum Bosnensis provinciae po kojem se smatra začetnikom moderne historiografije u BiH. Lastrić spada među najobrazovanije i najplodnije spisatelje Bosne Srebrene uopće.


Fra Mato Krističević

(Fojnica, 1755. – Fojnica, 19. IV. 1840.). Studirao je u Ugarskoj. Bio je kapelan u Jajcu, župnik u Fojnici, Kotor Varošu i Gučoj Gori. U uvodu svog ljetopisa, piše kako je još kao kotorvaroški župnik 1787. odlučio, na temelju arhivske građe, napisati knjigu, ali je to učinio tek poznim godinama. Pri tom mu je pomogao rođak fra Stipo Krističević. Rukopis, pisan na latinskom s naslovom Enchiridion, čuva se u fojničkom samostanu. U njemu se nalazi vrijednih povijesnih podataka.


Fra Efrem (Ivan) Ćosić

(Kulina, tada župa Žeravac kraj Dervente, 8. V. 1919. – 19. IV. 1946.). U zatvoru je podnio strašne muke i strijeljan je po presudi Vojnog divizijskog suda zajedno s fra Ljudevitom Josićem. Strijeljan je najvjerojatnije 19. 4. 1946. prema zapisu na kartonu u Arhivu Provincije, a u Šematizmu bosanske franjevačke provincije za 1963., na str. 108. piše da je strijeljan nepoznatog dana 1948. godine u 27. godini života.


Fra Ljudevit (Nikola) Josić

(Šibovi, župa Šurkovac kraj Ljubije, 23. IX. 1919. – 19. IV. 1946.). Njegovo pastoralno djelovanje prekinuto je presudom Vojnog divizijskog suda u Tuzli nakon koje je, zajedno s fra Efremom Ćosićem, strijeljan u 27. godini života.


posjetite knjižare
Na vrh