Franjevačka teologija Sarajevo: Kvasac mira, suživota i sloge

Objavljeno: 19.04.2017. u 12:15Kategorija: Reportaže

Jedna od brojnih nevolja koje su kroz povijest pratile Franjevačku teologiju Bosne Srebrene dogodila se u travnju 1992. Srpske paravojne snage opsjedale su Sarajevo. Prostor za kretanje sve se više sužavao.

Piše: fra Anđelko Barun


Zbog nastale ratne situacije bogoslovima je omogućeno da nešto ranije nego što je uobičajeno otiđu u svoje rodne župe pred Uskrs, koji je te godine bio 19. travnja, a nas je 23 ostalo u zgradi Teologije. Ujutro 8. lipnja 1992. započele su žestoke borbe. Pucalo se iz svih vrsta oružja u blizini naše zgrade. U 9.45 sati uniformirane osobe preskakale su ogradu i ulazile u naše dvorište, a potom i u zgradu. Vrijeme je sporo prolazilo u neizvjesnosti i bojazni. Dana 9. lipnja profesori i osoblje protjerano je iz Nedžarića.

Uz veliko razumijevanje i susretljivost lokalnih vlasti i uprave hotelskog naselja Apartmani u Tučepima, bogoslovi i profesori sredinom kolovoza smješteni su u njihove hotelske prostore. Tu su bogoslovi produžili privremene zavjete, pripremali se i polagali ispite služeći se knjigama Franjevačke teologije u Makarskoj. Potom je provincijal provincije sv. Ćirila i Metoda izrazio spremnost da nam ustupi u Samoboru zgradu njihove nekadašnje Gimnazije, u kojoj su bili smješteni prognanici iz Vukovara. Zahvaljujući naklonosti hrvatskih državnih vlasti, vukovarski su prognanici 4. rujna premješteni u bivšu vojnu bolnicu u Vlaškoj ulici u Zagrebu, a zgrada u koju su oni dotad bili smješteni ustupljena je našoj Teologiji. Zgradu smo donekle preuredili za naše potrebe te 8. listopada 1992. krenuli iz Tučepa u Samobor.

Tjedan dana kasnije započeli smo s novom akademskom godinom 1992./93. Provincija je tada imala 64 bogoslova. Budući da nije bilo mjesta za sve, 11 bogoslova sa svečanim zavjetima poslani su na studij u inozemstvo. U Samoboru je ostalo 53 bogoslova. Više prostora za bogoslove nastalo je preseljenjem profesora u Podsused. Onamo su preselili svi profesori osim gvardijana, ekonoma i meštara. Tijekom studija u Samoboru pristigao je još 61 bogoslov. Od ukupno 123 upisanih studenata, na Teologiji u Samoboru studiralo je 114 bogoslova Bosne Srebrene. Među studentima je bilo dosta glazbeno nadarenih pojedinaca koji su bili u sastavu VIS-a Jukić, a preko ljeta većina je bogoslova odlazila u inozemstvo na tečajeve stranih jezika.

Obnova zgrade Teologije

Čim je bio slobodan pristup Nedžarićima, profesori su 14. veljače 1996. sa svoje sjednice u Podsusedu, posvećene povratku u Sarajevo, uputili dopis Definitoriju Bosne Srebrene s molbom za najbrži mogući povratak u Sarajevo. Šestorica su se profesora 7. ožujka 1996. uputila u Sarajevo pregledati zgradu Teologije i s Upravom dogovoriti daljnje korake koje treba poduzeti prije povratka. Stravično je bilo pogledati ruševnu i opustošenu zgradu u Nedžarićima. Izvana velika oštećenja na krovu i zidovima, a unutra još veća pustoš: nestali su vrlo vrijedna knjižnica, više stotina umjetničkih djela kao i sve vrednije stvari, ni jednih vrata na zgradi, nikakva namještaja, parketi dignuti, a što se moglo demontirati odneseno je. A neke nevrijedne stvari, koje su ostale po sobama bile su razbacane po podu, probodene bajunetama, raspadale su se od vlage i memle. Neki su zidovi zgrade porušeni da bi se mogle napraviti puškarnice, čak i tenkovsko gnijezdo, iz kojeg se rušilo Sarajevo. Vanjski zid kuhinje srušen je da bi se mogli iznijeti veći kuhinjski strojevi.

Nakon razgovora sa šestoricom profesora, Definitorij je 8. ožujka 1996. donio odluku da se odmah krene u renoviranje zgrade te da se radovi trebaju završiti do početka zimskog semestra 1996./97. Provincijal je 26. ožujka formirao Vijeće za rekonstrukciju zgrade u sastavu četvorice članova Provincije (fra Živko Petričević, ekonom; fra Mirko Majdandžić, definitor; fra Božo Borić, arhitekt i fra Anđelko Barun, meštar bogoslova). U nadzorni odbor uključen je i ing. Ivica Petrović. Užurbano se radilo na rekonstrukciji. Mnogo je bilo nepredviđenih radova mimo postojećih nacrta i opisa radova. Stoga se zadani rok obnove nije mogao postići. Zgrada je potpuno renovirana, termički izolirana i opremljena po suvremenim standardima. Nad profesorski dio nadograđen je jedan kat. Određeni broj bogoslova, predvođeni meštrom, pomagali su preko ljeta majstorima u raznim poslovima. Stanovali su u Visokom, a preko dana bi odlazili na rad u Nedžariće. Konačno je odlučeno da se povratak organizira 20. ožujka 1997.

(...)


Cijeli tekst rubrike Reportaža pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.

Ako još uvijek niste naš preplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i pretplata@svjetlorijeci.

Izvor: Svjetlo riječi

Komentari na članak Ukupno ()

NAPOMENA: Svi komentari i postovi su djelo i mišljenje njihovih autora, a ne web portala Svjetlorijeci.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Svjetlorijeci.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.

Košarica

0.00 KM

Ukupno artikla: (0) Otvori košaricu
Radioemisije
Sretan Uskrs

Na današnji dan

Fra Jeronim (Ivan) Mihaljević

(Golinjevo kraj Livna, 20. VI. 1835. – 26. IV. 1894.). Vršio je službu župnika u Suhom Polju (1890.-1894.) gdje je opremljen svetim sakramentima i umro od velike vrućice. Pokopan je u groblju sela Osmanlije suhopoljske župe. Fra Miroslav Džaja ističe da mu svijet hodočasti na grob i moli njegov zagovor, što znači da je umro na glasu svetosti.

Na vrh