Hrvati u Gradu Euharistije

Objavljeno: 16.03.2017. u 13:20Kategorija: Misli i zapažanja

Pedesetak kilometara od njemačke granice nalazi se belgijski grad Liege. Počeo se razvijati u 8. st. kao biskupsko sjedište s vrlo moćnim kaptolom i u srednjemu vijeku bio je važno vjersko, političko i kulturno središte.

Piše: fra Pavo Filipović

Pedesetak kilometara od njemačke granice nalazi se belgijski grad Liege. Počeo se razvijati u 8. st. kao biskupsko sjedište s vrlo moćnim kaptolom i u srednjemu vijeku bio je važno vjersko, političko i kulturno središte.

Smatra se da je grad osnovao sv. Lambert, a na većoj važnosti počeo je dobivati u vrijeme sv. Huberta, strastvenog lovca, koji je 721. godine biskupsko sjedište preselio u Liège. Nakon što su mu je supruga umrla pri porođaju zajedno s djetetom, nalazio je u lovu izlaz iz boli i tuge. Nakon vizije Raspetoga među rogovima jelena, shvatio je kako čovjek ne smije svoje porive i strasti postaviti kao glavno mjerilo svega. Taj prizor vizije sv. Huberta vjerojatno je široj javnosti poznatiji s amblema popularnoga alkoholnog pića, Jägermeister. Nakon toga viđenja Hubert se odrekao lova, povukao u molitvenu osamu, kasnije bio zaređen za svećenika te bio misionar i najzad biskup Liègea. Nekadašnji biskupski grad danas je prava metropola Valonije (frankofonskoga dijela Belgije) i broji oko 200 tisuća stanovnika s više od sto različitih narodnosti. Poslovični su u svijetu postali belgijski vafli, čokolade, pivo i bombonijere. Stanovnici metropole tvrde čak i da je pomfrit njihov izum.

Početkom 20. st. Liège je postao prijestolnica industrijalizacije i radničkoga pokreta. Neki čak tvrde kako je zapravo ondje započela industrijska revolucija. Nakon sloma industrije 80-ih godina, grad se počeo ponovno podizati i iznova definirati svoj identitet kao kulturna metropola i središte turizma.

Grad je poznat i po sv. Julijani (12./13., st.). Kako je rekao papa Benedikt XVI. u katehezi od 17. studenoga 2010., to je važno istaknuti jer je u to doba biskupija Liège bila prava „euharistijska dvorana posljednje večere”. Naime, ondje su još i ranije glasoviti teolozi rastumačili neprocjenjivu vrijednost sakramenta euharistije. Sveta Julijana je najzaslužnija što je u Liègeu, i nešto kasnije u općoj Crkvi, uvedena svetkovina Tijelova s tijelovskim procesijama. Od njezina vremena ta se svetkovina silno razgranala i postala vrlo draga kršćanskomu puku. Godine 2014. bila je proslava 750. obljetnice uvođenja svetkovine Tijelova.

Najvjerniji su Bosanci

„Euharistijsko proljeće” koje je vladalo u vrijeme sv. Julijane već odavno je prešlo u „euharistijsku zimu”. Prema nepotvrđenim istraživanjima časopisa Le Vif i L’Express, većina stanovnika Belgije bi danas bili ateisti, agnostici, naturalisti, sekularni i slobodoumni humanisti ili ireligiozni građani. Nekonfesionalne svjetonazorske zajednice Belgije okupljaju se u krovnoj udruzi „deMens.nu”, koja predstavlja neku vrstu organiziranoga sekularizma. Te se skupine snažno zalažu ne samo za dekristijanizaciju, nego i za deeklezijalizaciju Belgije, pod čime se podrazumijeva suzbijanje normativnoga djelovanja Crkve u javnome i društvenome sektoru. Vjersko stanje se može najbolje vidjeti na oronulim crkvama – crkvama po kojima se prave izložbe i hodaju psi. Danas samo mali broj katolika sudjeluje na nedjeljnim svetim misama.

(...)


Cijeli tekst iz rubrike S našima u svijetu pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.

Ako još uvijek niste naš preplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i pretplata@svjetlorijeci.

Izvor: Svjetlo riječi

Komentari na članak Ukupno ()

NAPOMENA: Svi komentari i postovi su djelo i mišljenje njihovih autora, a ne web portala Svjetlorijeci.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Svjetlorijeci.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.

Košarica

0.00 KM

Ukupno artikla: (0) Otvori košaricu
Radioemisije
Franjevačka karizma u Bosni

Na današnji dan

Fra Bono Benić

(Čatići kraj Kaknja, oko 1708. – Sutjeska, 25. III. 1785.). U Sutjesci je stekao osnovnu i srednju izobrazbu. Studij je pohađao u Cremoni u Italiji. U Bosni Srebrenoj obavljao je pastoralne, odgojne, nastavne i upravne službe. Predavao je filozofiju u Šibeniku i Zaostrogu, bio odgojitelj u novicijatu u Sutjesci, deset godina u službi gvardijana u Sutjesci, Fojnici i Kreševu, župnika u Varešu. Službovao je u upravi Bosne Srebrene u svojstvu definitora i kustosa, a u dva maha biran je za provincijala Bosne Srebrene. U rukopisu je ostavio vrijedno djelo koje je u novije vrijeme objavljeno pod naslovom Ljetopis sutješkoga samostana.

Na vrh