Nipošto ne bismo trebali biti zabrinuti!

Objavljeno: 16.03.2017. u 10:33 | Autor: Svjetlo riječi | Kategorija: BiH

Na internetskoj stranici Aleteia 15. ožujka objavljen je razgovor s posebnim papinskim izaslanikom za Međugorje nadbiskupom Henrykom Hoserom. Svjetlo riječi razgovor objavljuje u cijelosti.

„Ako je u Međugorju procvala marijanska pobožnost, ako onamo pristižu mnoštva vjernika, to je mjesto gdje će čašćenje biti nastavljeno, jer Gospu se može častiti svugdje, osobito u mjestima gdje je to čašćenje toliko plodonosno, kako smo čuli iz tolikih svjedočenja.”

To je potvrda koju je za mrežnu stranicu Aleteia dao nadbiskup Henryk Hoser, poseban izaslanik pape Franje za istraživanje okolnosti koje se vežu za marijanska ukazanja u Međugorju, malom gradu u pokrajini Hercegovini u Bosni i Hercegovini, u blizini granice s Hrvatskom.

Papa Franjo u veljači je imenovao nadbiskupa za posebnog izaslanika Svete Stolice u mjestu koje su milijuni hodočasnika posjetili otkako su, kako tvrde, počela ukazanja, od 1981. godine. Nadbiskup je stranici Aleteia naveo neke detalje svog poslanja.

Kad će Vaša ekscelencija otputovati u Međugorje?

Nedavno sam čuo da sam navodno već tamo i da me sveta Djevica Marija čudesno izliječila… Šalu na stranu, moj će prvi posjet Međugorju, orijentacijski posjet, početi krajem ožujka.

Najprije ću se susresti s apostolskim nuncijem u Bosni i Hercegovini i nadbiskupom Sarajeva. Onda ću se, naravno, susresti s mjesnim biskupom u Mostaru i s braćom franjevcima koji su djelatni u svetištu. Ipak, prije svega, koncentrirano ću saslušati različita mišljenja i razmotriti okolnosti mjesnog pastorala.

Ovo će biti Vaš prvi posjet svetištu. Ipak, ovo neće biti Vaša prva posebna misija, zar ne?

Istina je da nikad osobno nisam posjetio Međugorje, ali mnogi vjernici moje biskupije Praga u Varšavi idu onamo i dobro sam upoznat s njihovim izvještajima.

Istina je i da ovo neće biti moja prva misija kao posebnog Papina izaslanika. Do sad sam vodio tri takve misije. Dvije apostolske vizitacije bile su kratke: proveo sam po dva tjedna u Togu i Beninu. Razmatrao sam probleme tamošnjih sjemeništa. No treća je misija bila duga: proveo sam godinu i pol u Ruandi, odmah nakon genocida. Ovo mi iskustvo daje hrabrosti da započnem novu vizitaciju, u Međugorje.

Što se tiče marijanskih ukazanja u Međugorju i njihove autentičnosti, pojasnimo našim čitateljima trenutno stanje.

Godine 2010. Sveta Stolica sazvala je posebno doktrinarno povjerenstvo pod vodstvom njegove visosti kardinala Camilla Ruinija. Godine 2014. Vijeće je zaključilo svoju djelatnost i predalo zaključke Svetom Ocu. On je potom slučaj proslijedio Kongregaciji za nauk vjere. Do danas Kongregacija nije usvojila zaključno stajalište.

Vaša misija neće se ticati samo ukazanja izravno; ona je po svojoj naravi pastoralna. Ipak, ne razumiju svi zašto je jedan poljski nadbiskup dobio posebno poslanje od Pape. Jedna je mrežna stranica najavila da ćete „razmotriti sukobe u vezi s ukazanjima”.

Misija koja mi je povjerena potpomoći će sve što je doktrinarno povjerenstvo do sad postiglo. Svake godine svetište posjećuje 2 do 2.5 milijuna hodočasnika iz cijelog svijeta. Postalo je karizmatično mjesto. Treba imati na umu činjenicu da Međugorje posjećuje toliko vjernika, koji se bez sumnje ondje duhovno obogaćuju.

Potreba za pastoralnom brigom u ovom je mjestu ogromna. Zamislite – ondje postoji 50 ispovjedaonica. Problem je što često nema dovoljno ispovjednika za različite jezike.

Moja je misija, kako je navedeno u dopisu Svete Stolice, da izbližeg istražim mjesne pastoralne okolnosti, osobito potrebe hodočasnika. Također, od mene se očekuje da ukažem na mogućnosti novih pastoralnih inicijativa. Cilj je da se poboljša pastoralni dohvat i bolja koordinacija mjesnih pastoralnih aktivnosti.

Nakon imenovanja posebnim izaslanikom i objavljivanja pisma mjesnog biskupa (mons. Ratka Perića, op. prev.), u kojem je osporio autentičnost ukazanja, mnogi su vjernici diljem svijeta zabrinuti. Pitaju je li njihovo hodočašće bilo beskorisno? Jesu li njihove molitve bile pogrešne? Možete li im kao papinski izaslanik za pastoral objasniti trenutno stanje i osloboditi ih zabrinutosti?

Nipošto ne bismo trebali biti zabrinuti! Crkva još uvijek nije dala izrijek o autentičnosti ukazanja. Trebali bismo strpljivo čekati na konačan stav. To nipošto nije prvi slučaj da Crkva bez žurbe donosi odluku, osobito što je oblik marijanskih ukazanja u Međugorju znatno različit od ostalih, dobro poznatih ukazanja.

Osim toga, ovaj problem neće promijeniti ništa u nauku Crkve glede marijanskog čašćenja. Ako je u Međugorju procvala marijanska pobožnost, ako onamo pristižu mnoštva vjernika, to je mjesto gdje će čašćenje biti nastavljeno, jer Gospu se može častiti svugdje, osobito u mjestima gdje je to čašćenje toliko plodonosno, kako smo čuli iz tolikih svjedočenja.

Sveti Otac svjestan je toga i zato ne želi u Međugorju istražiti samo pastoralne okolnosti, nego također pronaći načine kako da u slučaju potrebe poboljša pastoralnu brigu za hodočasnike ovog mjesta, koji su toliko predani Majci Božjoj.

Dopustite mi da Vas pozdravim u ime urednika i čitatelja stranice Aleteia i da vam poželim cjelovit i brz oporavak. Želite li uputiti neku riječ našim suradnicima i čitateljima?

Htio bih zamoliti čitatelje stranice Aleteia da mole za uspjeh moje misije u Međugorju. Započeo sam ovu misiju u ime Crkve, a povjerio mi je Sveti Otac. Želim da ova misija dođe do što je moguće objektivnije istine i donese vrlo dobre i konkretne rezultate.

Ja jesam izaslanik Crkve, ali bi Crkva trebala moliti za mene, kao što je nekoć molila i za sv. Petra i Pavla. Na kraju krajeva, molitva je snaga koja omogućuje naše djelovanje u Crkvi, bilo opipljivo, bilo nevidljivo.

Henryk Hoser, biskup biskupije Praga u Varšavi rođen je 1942. u Varšavi. Završivši medicinski fakultet, 1968. stupio je u Družbu katoličkog apostolata (Palotinci). Završivši studij filozofije i teologije zaređen je za svećenika; potom je otputovao u Pariz i zatim na misiju u Ruandu (1975. – 1996.). Godine 1978. osnovao je zdravstveni i društveni centar u Kigaliju te ga je vodio tijekom 17 godina. Također, zasnovao je Obiteljski formacijski centar (Action Familiale). Nakon građanskog rata u Ruandi Sveta Stolica ga je imenovala apostolskim vizitatorom u Ruandi. Godine 2005. Ivan Pavao II. imenovao ga je nadbiskupom i pomoćnim tajnikom Kongregacije za evangelizaciju naroda i pročelnikom Papinskih misijskih djela. Godine 2008. Benedikt XVI. imenovao ga je biskupom biskupije Praga u Varšavi. Dana 11. veljače 2017. papa Franjo imenovao ga je posebnim izaslanikom Svete Stolice u Međugorju. Početkom 2017. godine nadbiskup Hoser objavio je da boluje od malarije.

 

Razgovarao: Konrad Sawicki

Na hrvatski preveo: Danijel Stanić, Svjetlo riječi

Izvor: www.aleteia.org

Komentari na članak Ukupno ()

NAPOMENA: Svi komentari i postovi su djelo i mišljenje njihovih autora, a ne web portala Svjetlorijeci.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Svjetlorijeci.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.

Košarica

0.00 KM

Ukupno artikla: (0) Otvori košaricu
Radioemisije
Franjevačka karizma u Bosni

Na današnji dan

Fra Bono Benić

(Čatići kraj Kaknja, oko 1708. – Sutjeska, 25. III. 1785.). U Sutjesci je stekao osnovnu i srednju izobrazbu. Studij je pohađao u Cremoni u Italiji. U Bosni Srebrenoj obavljao je pastoralne, odgojne, nastavne i upravne službe. Predavao je filozofiju u Šibeniku i Zaostrogu, bio odgojitelj u novicijatu u Sutjesci, deset godina u službi gvardijana u Sutjesci, Fojnici i Kreševu, župnika u Varešu. Službovao je u upravi Bosne Srebrene u svojstvu definitora i kustosa, a u dva maha biran je za provincijala Bosne Srebrene. U rukopisu je ostavio vrijedno djelo koje je u novije vrijeme objavljeno pod naslovom Ljetopis sutješkoga samostana.

Na vrh