Kad slabost postaje jakost

Objavljeno: 12.03.2017. u 08:00Kategorija: Žena u Crkvi

Sv. Petar Alkantarski tvrdi da žene imaju posebnu milost čuti Božji glas te kada im je srce pročišćeno njihovo darivanje postaje herojsko. Upravo je to pročišćeno srce nužno današnjem svijetu, a posebno mladima, da vide jasnoću stvari.

Piše: Mirela Primorac

Znanim i neznanim svecima i sveticama rado se molimo, utječemo u raznim potrebama i u njih imamo osobito pouzdanje. Ono što nas na poseban način privlači kod ovih životnih nadahnitelja jest njihova odvažnost i spremnost na žrtvu. Još više iznenađuju primjeri onih mladih ljudi koji su već u ranoj dobi znali da jedino što žele postići jest stupanj svetosti života. Ivan Krizostom kaže kako mu je nevjerojatno zadovoljstvo čitati Djela mučenika (Acts of the Martyrs), i da se njegov entuzijazam udvostručuje kada se govori o ženama mučenicama. I doista, povijest Crk­ve prožeta je žrtvom mnogih krš­ćanki, koje su često bile iz uglednih patricijskih obitelji i još u djevojačkoj dobi. Neke od njih su uvrštene i u liturgijske molitve. U Hrvatskom narodu značajno je čaš­ćenje sv. Stošije ili Anastazije († 304.) koja se dugo vremena u Crk­vi štovala kao iscjeliteljica i egzorcistica, a jedna je od onih sedam žena koje se spominju u Misnom kanonu i u litanijama Svih Svetih. Zatim sv. Eufemija († 304.), koja je još kao djevojčica podnijela mučeničku smrt. Zanimljivo je da je u njezinoj crk­vi, pred njezinim tijelom godine 451. održan Kalcedonski sabor. Na čudesan način je njen sarkofag doplovio do Rovinja, te je postala i njegovom zaštitnicom.

Izuzetno su štovane u krš­ćanskom svijetu djevice i mučenice sv. Lucija († 303.), sv. Agneza († 304.) čije je ime ušlo u prvu euharistijsku molitvu i u litanije Svih svetih, dok je sv. Barbara (4. st.) jedna od 14 svetaca zaštitnika u nevolji. U novije vrijeme sjećamo se i djevojčice sv. Marije Goretti († 1902.), jedanaestogodišnje mučenica čistoće. Svima njima je zajedničko to što su još u ranoj ili relativno ranoj dobi bile spremne umrijeti za Krista. Ove mlade djevojke i mučenice otvaraju nam stalno isto pitanje: otkud im tolika odvažnost i želja za svetoš­ću života u tim veselim djetinjim godinama i postoji li još u mladim ljudima, djevojkama i mladićima težnja srca za čuvanjem osobnog dostojanstva i svetosti života? Je li novo vrijeme otvrdnulo i zaslijepilo mladima istinske vrijednosti i oduzelo im spremnost za bilo kakav oblik žrtve? Nažalost, u nekim krajevima svijeta možemo vidjeti primjere gdje se mnoge djevojčice izrabljuju i prodaju u roblje. U blizini Mosula, prije nekoliko mjeseci dvadesetak mladih yazidi djevojčica odbilo je služiti ISILU kao seksualne robinje i zbog toga su teško kažnjene: zaključane su u željezne kaveze i žive zapaljene i tako su mučenički ubijene braneći svoje dostojanstvo.

U Nigeriji se mnoge djevojčice svojevoljno prijavljuju za samoubojice jer time će ih prestati seksualno izrabljivati (Daly Mail). I dakako, ovo nisu jedinstveni slučajevi u svijetu, ima ih istih ili sličnih na stotine. Zlo je uvijek isto, ono slijedi ritam obreda i ponavlja ih u stoljetnim i tisućljetnim razmacima kaže jedan književnik. Tako i ovi nevini djevojački životi, zlu su trajna i nezasitna meta već tisućljećima. I mladići su također podnosili i podnose različite vrste mučeništva, ali hrabrost malih svetica mučenica je nekako nevinija. U njihovoj slabosti se nalazi njihova snaga. Mogli bi se složiti stoga sa sv. Petrom ili sa sv. Augustinom kada kažu da su žene slabiji spol. S psihološke strane, svaka žena osjećaje za nekog ili nešto uzima mnogo ozbiljnije od muškarca, ona je zbog svojih osjećaja i usredotočenosti na druge, sentimentalnosti, uvijek slabija, ranjivija, ali time i predanija, hrabrija od muškarca u življenju ideala. Tu njena slabost postaje jakost (Ja sam slabost sama – sv. Terezija iz Lisieuxa).

Sv. Petar Alkantarski tvrdi da žene imaju posebnu milost čuti Božji glas te kada im je srce pročiš­ćeno njihovo darivanje postaje herojsko. Upravo je to pročiš­ćeno srce nužno današnjem svijetu, a posebno mladima, da vide jasnoću stvari. U mnoštvu onoga što je danas djeci ponuđeno, teško ćemo pronaći nešto što bi oplemenjivalo njihovo srce i činilo ih zauzetim, odvažnim, radosnim i neustrašivim (poput malih svetaca mučenika) u življenju mladenačke svetosti.

Izvor: Svjetlo riječi

Komentari na članak Ukupno ()

NAPOMENA: Svi komentari i postovi su djelo i mišljenje njihovih autora, a ne web portala Svjetlorijeci.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Svjetlorijeci.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.

Košarica

0.00 KM

Ukupno artikla: (0) Otvori košaricu
Radioemisije
Sretan Uskrs

Na današnji dan

Fra Jeronim (Ivan) Mihaljević

(Golinjevo kraj Livna, 20. VI. 1835. – 26. IV. 1894.). Vršio je službu župnika u Suhom Polju (1890.-1894.) gdje je opremljen svetim sakramentima i umro od velike vrućice. Pokopan je u groblju sela Osmanlije suhopoljske župe. Fra Miroslav Džaja ističe da mu svijet hodočasti na grob i moli njegov zagovor, što znači da je umro na glasu svetosti.

Na vrh