Marinko Dalmatin - Odgovornost je na pojedincu

Objavljeno: 13.02.2017. u 09:28 | Autor: Svjetlo riječi | Kategorija: Razgovor

Kvaliteta vode postaje krajnje upitna, pri čemu se u javnosti stvara opća slika o bezvrijednosti ovog resursa. Međutim, nismo još dovoljno svjesni da voda postaje ograničavajući čimbenik u prostoru, a borba za nju sve više poprima elemente specijalnog rata.

Razgovarala: Rafaela Obučić

Marinko Dalmatin rođen je 2. srpnja 1959. godine. Biologiju je diplomirao 1983. na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, s usmjerenjem na ekološke znanosti. Tri godine nakon toga, u srednjoj je školi godinu dana radio kao profesor biologije da bi se potom 1987. zaposlio kao voditelj radne jedinice u Parku prirode Hutovo blato i tu ostao do 1990. Od 2003. do 2005. djeluje kao predsjednik Ekološke udruge Lijepa Naša Čapljina. U dosadašnjem profesionalnom radu bio je angažiran u brojnim povjerenstvima i savjetodavnim vijećima pri ministarstvima te vladinim i nevladinim organizacijama zaduženim za ekološku problematiku. Autor je velikog broja stručnih i znanstvenih radova i publikacija. Danas živi kao umirovljenik u rodnoj Čapljini.

Gospodine Dalmatin, Svjetski dan močvarnih staništa koji se svake godine obilježava 2. veljače ove godine poseban naglasak stavlja na važnost zdravih močvara u smanjenju rizika od ekstremnih događaja kao što su poplave, suše i sl. Koliko je u BiH prepoznata važnost močvarnih staništa?

U BiH jest prepoznata važnost močvarnih staništa, ali se postavlja pitanje koliko se radi na njihovom stvarnom očuvanju. Držim da se radi jako malo, s obzirom koliku važnost imaju na lokalnom, državnom pa i međunarodnom planu. Napori koje nadležne institucije čine na očuvanju ovih ekosustava očituju se kroz uspostavu zaštićenih područja kao što su Park prirode Hutovo blato te ramsarska područja Livanjsko polje i Bardača. Međutim, upravljački mehanizmi u ovim područjima nisu razvijeni do te mjere da osiguravaju kontinuitet zaštite a ni osnovne elemente održivog korištenja. Raskorak je između zaštite na papiru i zaštite u praksi.

Posljedice se ogledaju u njihovoj neodrživosti i propadanju, tim prije što u njihovu zaštitu, upravljanje i korištenje nisu dovoljno uključeni niti prepoznati interesi i potrebe lokalnih ljudi. A dodamo li ovome i nekoordiniranost, neodgovornost i nestručnost na svim razinama odlučivanja i upravljanja ovim ekosustavima, stanje nam ne može biti bolje od onog što trenutno imamo.

O ekološkim problemima govori se sve više na svjetskoj razini. Koji su to glavni problemi s kojima se susreće planet Zemlja u ekološkom pogledu i što treba mijenjati?

Klimatske promjene jedan su od problema s kojima se danas suočava čovjek, a i planet Zemlja. Osjećamo ih kroz sve prisutnije klimatske ekstreme, poput visokih i niskih temperatura kao što su poplave – posebice prošlih godina, orkanske oluje, cunamiji itd., a cijene su izgubljeni ljudski životi, velike materijalne štete, gubitak resursa, gubitak biološke raznolikosti i sl.

Prijeko je potrebno mijenjanje politike velikih zemalja, onih koje najviše i zagađuju, s obzirom na osnovno načelo zaštite okoliša – zagađivač plaća. Međutim, u stvarnosti je suprotno. Od manje razvijenih zemalja se traže prilagodbe, smanjenja i ograničenja u odnosu na referentnu 1990. godinu a da većina njih nije ni dostigla svoj puni razvoj. Siromašne i manje razvijene zemlje ne mogu značajno utjecati na klimatske promjene, kao ni na globalno zatopljenje. Koncept održivog razvoja je model za razvijene, dok siromašne i manje razvijene zemlje trebaju poticaje i subvencije od razvijenih za razvoj i ulaganje u vlastite obnovljive izvore i tehnologije.

(...)


Cijeli razgovor sa Marinkom Dalmatinom pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.

Ako još uvijek niste naš preplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i pretplata@svjetlorijeci.

Izvor: Svjetlo riječi

Komentari na članak Ukupno ()

NAPOMENA: Svi komentari i postovi su djelo i mišljenje njihovih autora, a ne web portala Svjetlorijeci.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Svjetlorijeci.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.

Košarica

0.00 KM

Ukupno artikla: (0) Otvori košaricu
Radioemisije
Ekološko obraćenje - Naš odgovor na Božji dar

Najave

  • Ne postoji nijedna najava!

Na današnji dan

Fra Lovro Šitović

(Ljubuški, 1682. – Šibenik 26. II. 1729). Rođen je u muslimanskoj obitelji i bilo mu je ime Hasan. U vrijeme austrijsko-turskoga rata (1690) njegova je oca, ljubuškog kapetana, zarobio je harambaša Šimun Talajić, a ovaj je ostavio sina kao jamstvo dok on ne skupi otkupninu za sebe. Odveo je sina nakon što je isplatio otkupninu. Međutim, dječak je pobjegao nazad. Talajić ga je dao na školsko podučavanje franjevcima, u 17. godini su ga krstili kao Stjepana. Ušao je u franjevački red i uzeo ime fra Lovro. Studirao je u Italiji filozofiju i teologiju. Potom je predavao filozofiju u Makarskoj, a od 1715. teologiju u Šibeniku i Splitu. Objavio je latinsku gramatiku 1713, te Pisnu (Pismu) od pakla 1727.


Fra Josip Markušić

(Čepak kraj Kotor Varoša, 23. I. 1880, – Jajce, 26. II. 1968). Studirao je teologiju u Kraljevoj Sutjesci i Budimpešti. Svećenički red primio je 1904. Službovao je kao profesor u Visokom. Bio je župnik u Kotor Varošu, gvardijan u Jajcu, u samostanu Sv. Ante u Sarajevu i u Beogradu. Uz službe definitora i kustosa, triput je biran za provincijala Bosne Srebrene. Jedan je od najznačajnijih franjevaca XX. stoljeća. Pisao je priloge o općoj, kulturnoj i crkvenoj prošlosti na ovim prostorima. Napisao je i zbirku pjesama. Objavio je: Kmetovsko pitanje u Bosni i Hercegovini, Krvavi behari, Život i rad Ivana Frane Jukića i dr.


Na vrh