Domaća baklava

Ova orijantalna poslastica se s pravom naziva „kraljica kolača”, a može se praviti na razne načine. Iz kuhinje s. Anice ovog puta donosimo recept za domaću baklavu. Uslast!

Piše: s. Anica Jozić

Sastojci za tijesto:

•              1 kg glatkog brašna

•              4 žlice ulja

•              1 žlica šećera

•              4 dl tople vode

 

Sastojci za nadjev:

•              50 dag mljevenih oraha

•              30 dag rezanih oraha

•              25 dag margarina

•              1 vanilija šećer

•              2 dl ulja

 

Sastojci za sirup:

•              1 kg šećera

•              1 vanilija šećer

•              7 dl vode

•              1 limun

 

Priprema sirupa:
Izmiješamo šećer s vodom pa dodamo oguljen limun izrezan na ploške. Kuhamo na laganoj vatri 30 minuta. Nakon što se sirup malo ohladi, prelijemo vruću baklavu.

Priprema tijesta:
Zamijesimo glatko tijesto, podijelimo ga u tri dijela, premažemo uljem i ostavimo da miruje 20 minuta. Odmoreno tijesto razvučemo preko cijelog stola te malo prosušimo. Izrežemo na komade, veličine protvana u koji ćemo slagati baklavu. Margarin rastopimo, zatim izmiješamo s uljem. Mljevene orahe izmiješamo s izrezanim i dodamo vanilija šećer. Kad je sve pripremljeno, slažemo baklavu. Stavljamo u protvan list po list, svaki polijemo s malo masnoće i posipamo orasima. Složenu baklavu izrežemo na trokutiće ili kocke. Pažljivo, namačemo četkicu u hladnu vodu i namažemo gornje listiće baklave. Pečemo je oko 30 minuta na 180˚C. Pečenu baklavu prelijemo toplim sirupom te pokrijemo i ohladimo. Poslužimo hladnu.

Izvor: Svjetlo riječi

Komentari na članak Ukupno ()

NAPOMENA: Svi komentari i postovi su djelo i mišljenje njihovih autora, a ne web portala Svjetlorijeci.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Svjetlorijeci.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.

Košarica

0.00 KM

Ukupno artikla: (0) Otvori košaricu
Radioemisije
Ekološko obraćenje - Naš odgovor na Božji dar

Najave

  • Ne postoji nijedna najava!

Na današnji dan

Fra Lovro Šitović

(Ljubuški, 1682. – Šibenik 26. II. 1729). Rođen je u muslimanskoj obitelji i bilo mu je ime Hasan. U vrijeme austrijsko-turskoga rata (1690) njegova je oca, ljubuškog kapetana, zarobio je harambaša Šimun Talajić, a ovaj je ostavio sina kao jamstvo dok on ne skupi otkupninu za sebe. Odveo je sina nakon što je isplatio otkupninu. Međutim, dječak je pobjegao nazad. Talajić ga je dao na školsko podučavanje franjevcima, u 17. godini su ga krstili kao Stjepana. Ušao je u franjevački red i uzeo ime fra Lovro. Studirao je u Italiji filozofiju i teologiju. Potom je predavao filozofiju u Makarskoj, a od 1715. teologiju u Šibeniku i Splitu. Objavio je latinsku gramatiku 1713, te Pisnu (Pismu) od pakla 1727.


Fra Josip Markušić

(Čepak kraj Kotor Varoša, 23. I. 1880, – Jajce, 26. II. 1968). Studirao je teologiju u Kraljevoj Sutjesci i Budimpešti. Svećenički red primio je 1904. Službovao je kao profesor u Visokom. Bio je župnik u Kotor Varošu, gvardijan u Jajcu, u samostanu Sv. Ante u Sarajevu i u Beogradu. Uz službe definitora i kustosa, triput je biran za provincijala Bosne Srebrene. Jedan je od najznačajnijih franjevaca XX. stoljeća. Pisao je priloge o općoj, kulturnoj i crkvenoj prošlosti na ovim prostorima. Napisao je i zbirku pjesama. Objavio je: Kmetovsko pitanje u Bosni i Hercegovini, Krvavi behari, Život i rad Ivana Frane Jukića i dr.


Na vrh