Trbuhom za kruhom... i kolačima

Objavljeno: 01.02.2017. u 10:13 | Autor: Svjetlo riječi | Kategorija: Svijet

Krajem 2015. godine, broj migranata u cijelome svijetu iznosio je oko 244 milijuna. Zbog prirodnih, društvenih ili ekonomskih razloga, stanovnici redovno odlaze (emigriraju) iz svojih domovina i kao imigranti (doseljenici) nastanjuju se po svim krajevima svijeta. Statistike koje prate njihovo kretanje u zadnjih 15 godina kažu da će se taj broj biti još i veći.

Piše: Željko Bošnjak

A statistike govore istinu možemo se i sami uvjeriti. Svakodnevno možemo vidjeti i čuti o valovima novih doseljenika s prostora zemalja Bliskog istoka u Europu, a u novije vrijeme i unutarnjim migracijama samih Europskih stanovnika. S ovakvim trendom danas gotovo dvije trećine svih migranata živi u Europi (76 milijuna) ili Aziji (75 milijuna). Sjeverna Amerika ima 54 milijuna imigranata, a samo ih SAD broje oko 47 milijuna. Dvadeset država širom svijeta predstavljaju novu domovinu za gotovo dvije trećine svih svjetskih migranata.

Koja su odredišta migranata?
Veliki broj migranata nastanio se u Njemačku i Rusiju (po 12 milijuna), Saudijsku Arabiju (10 milijuna) i Veliku Britaniju (8,5 milijuna). Gledajući migrante po nacionalnosti, najveće svjetske migracije su selidbe Meksikanaca u Ameriku, Indijaca u Ujedinjene Arapske Emirate te Rusa u Ukrajinu i obratno. Velike su migracije i Indijaca i Kineza u Ameriku kao i Poljaka i Turaka u Njemačku. U novije vrijeme primjetan je i veliki porast migracija stanovnika bivše Jugoslavije u Njemačku, Austriju i Irsku, odnosno sve one zemlje koje su zapadno od one iz kojih dolaze.

Broj migranata koji svoj dom napuštaju prisilno kao izbjeglice, prema godišnjem izvještaju Ujedinjenih naroda o migracijama za 2015., procijenjen je na 19,5 milijuna osoba. Ratnim događanjima u Siriji, Turska je postala najveća izbjeglička zemlja na cijelome svijetu 2015. godine i trenutno ima oko 1,6 milijuna izbjeglica. Slijede je Pakistan (1,5 milijuna), Libanon (1,2 milijuna) te Islamska Republika Iran s jednim milijunom izbjeglica. Više od polovice svih izbjeglica na svijetu 2015. dolazi iz tri zemlje: Sirija, Afganistan i Somalija. Oni čine više od polovice svih izbjeglica na svijetu (53 %).

Podatci iz 2015. godine također pokazuju da migranti najčeš­će imaju 39 godina i nešto više su to osobe muškog spola (52 %). Međutim, u pojedinim područjima primjetan je porast migracija mlađe populacije, kao i veći porast migracija osoba ženskog spola. Tako u Europu i Sjevernu Ameriku više migriraju žene, a u Afriku i Aziju muškarci. Ukupni svjetski migranti najčeš­će pritječu iz Azije (43 %) i Europe (25 %), a potom iz Srednje Amerike (15 %) i Afrike (14 %). Gledajući sve države svijeta, najveću dijasporu na svijetu ima Indija koja broji oko 16 milijuna migranata i Meksiko s 12 milijuna migranata. Slijede ih Rusija s 11 milijuna, Kina s 10 milijuna, Bangladeš sa 7 milijuna te Pakistan i Ukrajina sa 6 milijuna migranata.

Iako su ratovi u siromašnim zemljama često pokretač velikih svjetskih migracija, izbjeglice koje bježe iz takvih neprilika nisu najbrojnija vrsta migranata. Najviše migranata u svijetu potječe iz srednje razvijenih zemalja koje napuštaju svoj dom zbog određenih ekonomskih razloga. Njihove zemlje obično nisu pogođene ratom, a napuštaju ih s nadom za bolje sutra u nekoj bogatoj i visoko razvijenoj zemlji. Broj takvih migranata koji putuju iz dobrog u puno bolje, do kraja 2015. iznosio je čak 157 milijuna.

Novi dom u inozemstvu
Statistika za Bosnu i Hercegovinu kao i za ostale zemlje bivše Jugoslavije uvelike je poražavajuća. Od 1991. do danas s ovih prostora je iseljeno oko četiri milijuna stanovnika. Stanovnici su iseljavali kao izbjeglice uslijed ratnih događanja ili kao populacija srednjeg staleža koja se nada boljim životnim okolnosti u drugim zemljama. Odlaze i zbog daljnjeg obrazovanja ili boljih poslovnih mogućnosti koje u svojoj zemlji nisu mogli dobiti na željenoj razini. Stanovnici Bosne i Hercegovine i zemalja u okruženju putuju uglavnom u zapadne Europske zemlje, ali i na Američki kontinent i Australiju. Što se tiče samo Europe kao njihovog odredišta, Njemačka je postala novi dom za 320 000 stanovnika s prostora bivše Jugoslavije. Slijede je Švedska sa 77 000, Austrija s 55 000 te Nizozemska s 43 000 stanovnika. Preko 10 000 stanovnika pronašlo je dom i u Francuskoj, Švicarskoj, Norveškoj, Danskoj, Mađarskoj i Italiji.

Krajem 2015. Bosna i Hercegovina je brojila 34 803 imigranta. Uistinu, to je puno manji broj nego onih koji su odselili, tj. emigrirali (404 874), ali takav je trend i kod svih zemalja u okruženju. Najveći broj migranata dolazi iz Hrvatske (11 528), zatim Srbije (9 223) te Crne Gore (3 968). Što se tiče zemalja u okruženju, u svaku od njih dolazi najveći broj iz Bosne i Hercegovine. Tako u Hrvatskoj živi oko 500 000 doseljenika iz Bosne i Hercegovine, što na njihov trenutačni ukupni broj stanovnika od 4,2 milijuna iznosi više od 10 %.

Okvirno gledajući imigracije zemalja u okruženju, brojke jasno prikazuju da su te zemlje nekada bile u istoj državi. Svakoj od njih najveći broj imigranata dolazi iz jedne od zemalja bivše Jugoslavije. Gledajući, pak, migrante iz zemalja koje nisu bile u sastavu bivše Jugoslavije, nešto veći broj je primjetan tek kod doseljenika iz Njemačke. Najvećim su to dijelom umirovljenici koji su se odlučili zlatne godine svoga života proživjeti upravo u onoj zemlji iz koje su nekada davno otišli za boljim sutra.

Kamo najčešće odlaze emigranti? (ukupno do kraja 2015.god.)

Bosna i Hercegovina

Hrvatska

Crna Gora

Srbija

Slovenija

Hrvatska (404.874)

Srbija (283.247)

Srbija (71.224)

Austrija (195.177)

Njemačka (39.738)

Srbija (335.992)

Njemačka (209.477)

Austrija (21.842)

Švicarska (168.629)

Hrvatska (19.587)

Njemačka (199.837)

Australija (69.890)

Makedonija (9.229)

Njemačka (106.673)

Austrija (17.908)

Austrija (155.164)

Slovenija (49.719)

Luxembourg (8.559)

Francuska (84.701)

Srbija (10.930)

SAD (122.190)

SAD (44.598)

Hrvatska (6.181)

Hrvatska (52.185)

Kanada (9.190)

Izvor: Svjetlo riječi

Komentari na članak Ukupno ()

NAPOMENA: Svi komentari i postovi su djelo i mišljenje njihovih autora, a ne web portala Svjetlorijeci.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Svjetlorijeci.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.

Košarica

0.00 KM

Ukupno artikla: (0) Otvori košaricu
Radioemisije
Ekološko obraćenje - Naš odgovor na Božji dar

Najave

  • Ne postoji nijedna najava!

Na današnji dan

Fra Lovro Šitović

(Ljubuški, 1682. – Šibenik 26. II. 1729). Rođen je u muslimanskoj obitelji i bilo mu je ime Hasan. U vrijeme austrijsko-turskoga rata (1690) njegova je oca, ljubuškog kapetana, zarobio je harambaša Šimun Talajić, a ovaj je ostavio sina kao jamstvo dok on ne skupi otkupninu za sebe. Odveo je sina nakon što je isplatio otkupninu. Međutim, dječak je pobjegao nazad. Talajić ga je dao na školsko podučavanje franjevcima, u 17. godini su ga krstili kao Stjepana. Ušao je u franjevački red i uzeo ime fra Lovro. Studirao je u Italiji filozofiju i teologiju. Potom je predavao filozofiju u Makarskoj, a od 1715. teologiju u Šibeniku i Splitu. Objavio je latinsku gramatiku 1713, te Pisnu (Pismu) od pakla 1727.


Fra Josip Markušić

(Čepak kraj Kotor Varoša, 23. I. 1880, – Jajce, 26. II. 1968). Studirao je teologiju u Kraljevoj Sutjesci i Budimpešti. Svećenički red primio je 1904. Službovao je kao profesor u Visokom. Bio je župnik u Kotor Varošu, gvardijan u Jajcu, u samostanu Sv. Ante u Sarajevu i u Beogradu. Uz službe definitora i kustosa, triput je biran za provincijala Bosne Srebrene. Jedan je od najznačajnijih franjevaca XX. stoljeća. Pisao je priloge o općoj, kulturnoj i crkvenoj prošlosti na ovim prostorima. Napisao je i zbirku pjesama. Objavio je: Kmetovsko pitanje u Bosni i Hercegovini, Krvavi behari, Život i rad Ivana Frane Jukića i dr.


Na vrh