HKC Brisbane i Gold Coast: Očuvanje hrvatskog identiteta

Objavljeno: 22.01.2017. u 07:38Kategorija: Reportaže

Premda je prva zadaća svake hrvatske katoličke misije poučavati puk u vjeri i pružiti im duhovno vodstvo, ne smijemo zaboraviti ni zadaću očuvanja naše bogate kulturne baštine. Nadamo se da će ovi naši centri biti još dugo aktivni i ispunjavati svoju svrhu

Piše: fra Davor Dominović

Brisbane je najveći i najnaseljeniji grad u australskoj državi Queensland, a treći je po veličini u cijeloj Australiji. Ima suptropsku klimu te je poznat po velikoj sparini i visokim temperaturama. Brisbane leži na istoimenoj rijeci koja se na sjevernom dijelu grada ulijeva u Tihi Ocean.

Brisbane ima nešto više od 2 milijuna stanovnika. No, ovaj broj stalno raste, što zbog velikog broja imigranata, što zbog doseljavanja ljudi iz drugih australskih gradova. Brisbane je kao i većina gradova u Australiji nastao kao kolonija za europske zatvorenike, a prije dolaska Europljana ovo područje je bilo naseljeno domorocima Aboridžinima. Brisbane je i sjedište nadbiskupije na čijem je čelu preuzvišeni nadbiskup mons. Mark Coleridge.

Gold Coast se nalazi 60-ak km južnije od Brisbanea. Ima oko 500 000 stanovnika i budući da ima prekrasne i jako velike plaže, posjećuje ga velik broj turista tijekom godine. Država Queensland pak ima prelijepe i kontinentalne i primorske krajeve, koji obiluju oazama prebogate flore i faune. Zanimljiv je i podataka da upravo u Queenslandu svoje stanište imaju neke od najopasnijih i najotrovnijih životinja poput zmija, pauka, krokodila i drugih.

Izgradnja kapele

Seleći se iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, naši ljudi stigli su i do ovih udaljenih krajeva svijeta. Neki su doselili 40-ih godina 20. stoljeća, drugi 60-ih ili 70-ih, a neki nakon nemilih ratnih zbivanja na području Balkana 90-ih godina prošlog stoljeća. Kako je broj naših vjernika rastao, javljala se potreba za otvaranjem Hrvatskog katoličkog centra. Tako je i nastao naš centar Alojzije Stepinac u Brisbaneu i Hrvatski katolički centar Sv. Leopold Mandić na Gold Coastu.

Sjedište misije (centra) je u predgrađu Brisbana koje se zove Salisbury. Tu je i crkva posvećena bl. Alojziju Stepincu te kuća sa stanom za svećenika i prostorijama za razne aktivnosti naše zajednice. Brisbane i Gold Coast su jedini Hrvatski katolički centri u prostranoj državi Queensland, mada naši ljudi žive i u drugim krajevima spomenute države. Obje misije pastoralno opslužuje samo jedan svećenik. Nedjeljno se slave dvije mise, jedna na Gold Coastu i druga u Salisburyju. Veliki broj naših vjernika je u poodmakloj dobi, a budući da žive daleko od crkve i centra, većinom na mise idu u australske katoličke crkve.

Voditelj misije ima zadaću da te ljude obiđe barem jednom ili dvaput godišnje, kako bi ih ispovjedio i blagoslovio obitelj za vrijeme božićnih blagdana. Trenutno se sveta misa na Gold Coastu slavi u prostorijama Hrvatskog sportskog kluba.

(...)


Cijeli tekst rubrike S našima u svijetu pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.

Ako još uvijek niste naš preplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i pretplata@svjetlorijeci.

Izvor: Svjetlo riječi

Komentari na članak Ukupno ()

NAPOMENA: Svi komentari i postovi su djelo i mišljenje njihovih autora, a ne web portala Svjetlorijeci.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Svjetlorijeci.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.

Košarica

0.00 KM

Ukupno artikla: (0) Otvori košaricu
Radioemisije
Ekološko obraćenje - Naš odgovor na Božji dar

Najave

  • Ne postoji nijedna najava!

Na današnji dan

Fra Lovro Šitović

(Ljubuški, 1682. – Šibenik 26. II. 1729). Rođen je u muslimanskoj obitelji i bilo mu je ime Hasan. U vrijeme austrijsko-turskoga rata (1690) njegova je oca, ljubuškog kapetana, zarobio je harambaša Šimun Talajić, a ovaj je ostavio sina kao jamstvo dok on ne skupi otkupninu za sebe. Odveo je sina nakon što je isplatio otkupninu. Međutim, dječak je pobjegao nazad. Talajić ga je dao na školsko podučavanje franjevcima, u 17. godini su ga krstili kao Stjepana. Ušao je u franjevački red i uzeo ime fra Lovro. Studirao je u Italiji filozofiju i teologiju. Potom je predavao filozofiju u Makarskoj, a od 1715. teologiju u Šibeniku i Splitu. Objavio je latinsku gramatiku 1713, te Pisnu (Pismu) od pakla 1727.


Fra Josip Markušić

(Čepak kraj Kotor Varoša, 23. I. 1880, – Jajce, 26. II. 1968). Studirao je teologiju u Kraljevoj Sutjesci i Budimpešti. Svećenički red primio je 1904. Službovao je kao profesor u Visokom. Bio je župnik u Kotor Varošu, gvardijan u Jajcu, u samostanu Sv. Ante u Sarajevu i u Beogradu. Uz službe definitora i kustosa, triput je biran za provincijala Bosne Srebrene. Jedan je od najznačajnijih franjevaca XX. stoljeća. Pisao je priloge o općoj, kulturnoj i crkvenoj prošlosti na ovim prostorima. Napisao je i zbirku pjesama. Objavio je: Kmetovsko pitanje u Bosni i Hercegovini, Krvavi behari, Život i rad Ivana Frane Jukića i dr.


Na vrh