Peti međunarodni bioetički simpozij

Objavljeno: 21.10.2016. u 10:33 | Autor: Svjetlo riječi | Kategorija: BiH

U Sarajevu je 21. listopada započeo Peti međunarodni bioetički simpozij, u organizaciji Bioetičkog društva u Bosni i Hercegovini. Dvodnevni simpozij, na kojem je okupljeno 20-ak doktora znanosti, stručnjaka bioetike, održava se u Franjevačkom studentskom centru na Kovačićima.

Piše: Danijel Stanić

Ovogodišnji bioetički simpozij održava se pod naslovom Integrativna bioetika – društveni i ekološki problemi zdravlja. Nazočne je najprije pozdravio predsjednik Bioetičkog društva u Bosni i Hercegovini prof. dr. Dalibor Ballian. U pozdravnom govoru naglasio je: „Prošlo je osam godina otkako je u okviru Franjevačke teologije u Sarajevu organiziran i održan Prvi međunarodni bioetički simpozij u BiH, a tom prigodom osnovano je Bioetičko društvo u BiH. Novoosnovano društvo postalo je nedugo potom ne samo prisutno, nego i prepoznatljivo na mnogim bioetičkim konferencijama koje se održavaju u okviru Jugoistočne Europe. Organiziralo je i dalje nastoji organizirati značajne bioetičke tribine po raznim gradovima Bosne i Hercegovine, koje su vrlo posjećene te se s pravom može reći da je bosanskohercegovački bioetički senzibilitet dobro razvijen.“

Ovaj bijenalni Međunarodni bioetički simpozij, koji se već više od deset godina održava u Sarajevu, okupio je do sad stotinjak znanstvenika različitih profila iz desetak europskih zemalja. Ovogodišnji simpozij organiziran je u suradnji sa Znanstvenim centrom izvrsnosti za integrativnu bioetiku iz Zagreba.

Znanstveni skup pozdravio je i ravnatelj Franjevačkog medijskog centra Svjetlo riječi i predstavnik Uprave Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Janko Ćuro. U govoru se ukratko osvrnuo na kratku, ali bogatu povijest Bioetičkog društva u Bosni i Hercegovini, koja je nastala, između ostalog, revnim zalaganjem bosanskog franjevca i dugogodišnjeg profesora na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu dr. Velimira Valjana. Nazočnima su se potom obratili i rođeni Bišćanin, profesor i književnik iz Zagreba dr. Hrvoje Jurić, predstavnik Hrvatskog bioetičkog društva te predsjednik Bioetičkog društva Srbije dr. Zoran Todorović.

Program Petog međunarodnog bioetičkog skupa previđa mnoštvo predavanja znamenitih znanstvenika iz Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja, a trajat će do 22. listopada, kad je predviđena završna rasprava i zatvaranje skupa.

Izvor: Svjetlo riječi

Komentari na članak Ukupno ()

NAPOMENA: Svi komentari i postovi su djelo i mišljenje njihovih autora, a ne web portala Svjetlorijeci.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Svjetlorijeci.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.

Košarica

0.00 KM

Ukupno artikla: (0) Otvori košaricu
Radioemisije
Ekološko obraćenje - Naš odgovor na Božji dar

Najave

  • Ne postoji nijedna najava!

Na današnji dan

Fra Lovro Šitović

(Ljubuški, 1682. – Šibenik 26. II. 1729). Rođen je u muslimanskoj obitelji i bilo mu je ime Hasan. U vrijeme austrijsko-turskoga rata (1690) njegova je oca, ljubuškog kapetana, zarobio je harambaša Šimun Talajić, a ovaj je ostavio sina kao jamstvo dok on ne skupi otkupninu za sebe. Odveo je sina nakon što je isplatio otkupninu. Međutim, dječak je pobjegao nazad. Talajić ga je dao na školsko podučavanje franjevcima, u 17. godini su ga krstili kao Stjepana. Ušao je u franjevački red i uzeo ime fra Lovro. Studirao je u Italiji filozofiju i teologiju. Potom je predavao filozofiju u Makarskoj, a od 1715. teologiju u Šibeniku i Splitu. Objavio je latinsku gramatiku 1713, te Pisnu (Pismu) od pakla 1727.


Fra Josip Markušić

(Čepak kraj Kotor Varoša, 23. I. 1880, – Jajce, 26. II. 1968). Studirao je teologiju u Kraljevoj Sutjesci i Budimpešti. Svećenički red primio je 1904. Službovao je kao profesor u Visokom. Bio je župnik u Kotor Varošu, gvardijan u Jajcu, u samostanu Sv. Ante u Sarajevu i u Beogradu. Uz službe definitora i kustosa, triput je biran za provincijala Bosne Srebrene. Jedan je od najznačajnijih franjevaca XX. stoljeća. Pisao je priloge o općoj, kulturnoj i crkvenoj prošlosti na ovim prostorima. Napisao je i zbirku pjesama. Objavio je: Kmetovsko pitanje u Bosni i Hercegovini, Krvavi behari, Život i rad Ivana Frane Jukića i dr.


Na vrh