Košćanijada u Bukovici kod Konjica

Objavljeno: 20.10.2016. u 10:40 | Autor: Svjetlo riječi | Kategorija: BiH

Već šestu godinu zaredom, HKO „Kruh sv. Ante“, uz pomoć Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, u selu Bukovica kod Konjica organizira Košćanijadu, tradicionalnu kestenijadu. Ove godine organizirana je 15. listopada.

Susret je započeo misnim slavljem, koje je predvodio ravnatelj HKO "Kruh sv. Ante" fra Joso Oršolić, u koncelebraciji sa župnikom Žitača fra Marinkom Štrbcem, župnikom Solakove Kule vlč. Jozom Majićem i fra Slavkom Topićem, koji je rođen u Bukovici.

Druženje je nastavljeno uz zajednički ručak na otvorenom, uz neizostavno kestenje. Šume sela Bukovica, koje je od Konjica udaljeno 27 km, nadaleko su poznate po plodnim stablima kestena. Bio je to nekada i dobar izvor prihoda Bukovčanima, a u dugim zimskim noćima i ono što je prigodom večernjih druženja obitelji i susjeda iz okolnih sela davalo poseban ugođaj. Prije rata Bukovica je brojala 42 kuće sa 182 člana. Svih 42 kuće tijekom rata su porušene ili zapaljene. Porušena je i filijalna crkva, a devastiran je i pokraden zvonik. Do sada je obnovljeno 15 kuća, a slijedi nastavak obnove desetak novih kuća. Prošle godine je obnovljena filijalna crkva, a lani se prvi puta poslije rata začulo zvono sa obnovljenog zvonika.

Prema riječima sudionika, bukovička Košćanijada je samo jedan od načina druženja koji svi prihvaćaju i ne zaboravljaju. "Radimo i gradimo, vjerujmo, samo nas to može odvratiti od zla. Nemojmo gledati u čovjeku samo njegovu vanjštinu, družimo se, razgovarajmo, prihvatimo različitosti, omogućimo svakome da otvori dušu, inače će nas egoizam i licemjerje ponovno baciti u ponor", poručuju sudionici ovogodišnje Košćanijade. "Hvala svima koji su na bilo koji način pomogli obnovi Bukovice, nadajući se da Košćanijada neće pasti u zaborav", istaknuo je voditelj projekta obnove sela Bukovica Željko Tadić.

Izvor: Svjetlo riječi

Komentari na članak Ukupno ()

NAPOMENA: Svi komentari i postovi su djelo i mišljenje njihovih autora, a ne web portala Svjetlorijeci.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Svjetlorijeci.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.

Košarica

0.00 KM

Ukupno artikla: (0) Otvori košaricu
Radioemisije
Ekološko obraćenje - Naš odgovor na Božji dar

Najave

  • Ne postoji nijedna najava!

Na današnji dan

Fra Lovro Šitović

(Ljubuški, 1682. – Šibenik 26. II. 1729). Rođen je u muslimanskoj obitelji i bilo mu je ime Hasan. U vrijeme austrijsko-turskoga rata (1690) njegova je oca, ljubuškog kapetana, zarobio je harambaša Šimun Talajić, a ovaj je ostavio sina kao jamstvo dok on ne skupi otkupninu za sebe. Odveo je sina nakon što je isplatio otkupninu. Međutim, dječak je pobjegao nazad. Talajić ga je dao na školsko podučavanje franjevcima, u 17. godini su ga krstili kao Stjepana. Ušao je u franjevački red i uzeo ime fra Lovro. Studirao je u Italiji filozofiju i teologiju. Potom je predavao filozofiju u Makarskoj, a od 1715. teologiju u Šibeniku i Splitu. Objavio je latinsku gramatiku 1713, te Pisnu (Pismu) od pakla 1727.


Fra Josip Markušić

(Čepak kraj Kotor Varoša, 23. I. 1880, – Jajce, 26. II. 1968). Studirao je teologiju u Kraljevoj Sutjesci i Budimpešti. Svećenički red primio je 1904. Službovao je kao profesor u Visokom. Bio je župnik u Kotor Varošu, gvardijan u Jajcu, u samostanu Sv. Ante u Sarajevu i u Beogradu. Uz službe definitora i kustosa, triput je biran za provincijala Bosne Srebrene. Jedan je od najznačajnijih franjevaca XX. stoljeća. Pisao je priloge o općoj, kulturnoj i crkvenoj prošlosti na ovim prostorima. Napisao je i zbirku pjesama. Objavio je: Kmetovsko pitanje u Bosni i Hercegovini, Krvavi behari, Život i rad Ivana Frane Jukića i dr.


Na vrh