Restaurirana oltarna slika Klanjanje mističnom Jaganjcu

Objavljeno: 16.10.2016. u 11:25Kategorija: Likovna umjetnost

Nakon četiri godine restauracije, ponovno je izložena oltarna slika katedrale sv. Bavona u belgijskom Gentu. Stručnjaci je nazivaju najutjecajnijom umjetninom ikad naslikanom. Izradu ove slike započeo je Hubert van Eyck, vjerojatno 1426., a dovršio ju je njegov brat Jan 10 godina nakon bratovljeve smrti. Dimenzija je 3,5 x 4,6 m.

Na slici, koja je sastavljena od 12 različitih površina, prikazano je oko 100 likova, u različitim biblijskim scenama. Središnji dio velike oltarne slike prikazuje žrtvovanje janjeta, koje predstavlja Krista, a s oltara krv kaplje u kalež. Ova umjetnina sadrži još osam slika, koje su vidljive tek kad se poliptih sklopi.

Slika je zamalo bila uništena u 16. stoljeću, u vrijeme ikonoklazma. U povijesti je čak šest puta ukradena, između ostalog u oba svjetska rata u 20. stoljeću, a jedan od dvanaest dijelova ukraden je 1934. i nikad nije pronađen. Restauraciju je financirala zaklada Getty s ukupno 1,4 milijuna eura. Tijekom restauracije osvježene su boje na slici, a restauracijske uratke možete vidjeti na priloženim ilustracijama.

Izvor: Svjetlo riječi

Komentari na članak Ukupno ()

NAPOMENA: Svi komentari i postovi su djelo i mišljenje njihovih autora, a ne web portala Svjetlorijeci.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Svjetlorijeci.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.

Košarica

0.00 KM

Ukupno artikla: (0) Otvori košaricu
Radioemisije
Ekološko obraćenje - Naš odgovor na Božji dar

Najave

  • Ne postoji nijedna najava!

Na današnji dan

Fra Lovro Šitović

(Ljubuški, 1682. – Šibenik 26. II. 1729). Rođen je u muslimanskoj obitelji i bilo mu je ime Hasan. U vrijeme austrijsko-turskoga rata (1690) njegova je oca, ljubuškog kapetana, zarobio je harambaša Šimun Talajić, a ovaj je ostavio sina kao jamstvo dok on ne skupi otkupninu za sebe. Odveo je sina nakon što je isplatio otkupninu. Međutim, dječak je pobjegao nazad. Talajić ga je dao na školsko podučavanje franjevcima, u 17. godini su ga krstili kao Stjepana. Ušao je u franjevački red i uzeo ime fra Lovro. Studirao je u Italiji filozofiju i teologiju. Potom je predavao filozofiju u Makarskoj, a od 1715. teologiju u Šibeniku i Splitu. Objavio je latinsku gramatiku 1713, te Pisnu (Pismu) od pakla 1727.


Fra Josip Markušić

(Čepak kraj Kotor Varoša, 23. I. 1880, – Jajce, 26. II. 1968). Studirao je teologiju u Kraljevoj Sutjesci i Budimpešti. Svećenički red primio je 1904. Službovao je kao profesor u Visokom. Bio je župnik u Kotor Varošu, gvardijan u Jajcu, u samostanu Sv. Ante u Sarajevu i u Beogradu. Uz službe definitora i kustosa, triput je biran za provincijala Bosne Srebrene. Jedan je od najznačajnijih franjevaca XX. stoljeća. Pisao je priloge o općoj, kulturnoj i crkvenoj prošlosti na ovim prostorima. Napisao je i zbirku pjesama. Objavio je: Kmetovsko pitanje u Bosni i Hercegovini, Krvavi behari, Život i rad Ivana Frane Jukića i dr.


Na vrh