Siromašna torta

Drage čitateljice i čitatelji, ovoga puta vam donosimo recept za Siromašnu tortu, kako ju je nazvala s. Anica. Naime, radi se o torti koja sestru podsjeća na djetinjstvo, samo što je bila u obliku jednostavnog kolača u ondašnjim siromašnim i brojnim obiteljima. Uslast!

Piše: s. Anica Jozić

Sastojci:

•          600 g oštrog brašna

•          250 g šećera

•          5 jaja

•          2 dl jabukovog pekmeza

•          2 dl mlijeka

•          2 dl ulja

•          1 prašak za pecivo

•          1 žličica cimeta

•          1dl jabukovog pekmeza za preljev

Priprema:
Razdvojimo jaja, umutimo bjelanjke u čvrsti snijeg, dodajemo šećer žlicu po žlicu, zatim ulijemo žutanjke i ulje. Brašno izmiješamo s praškom za pecivo i cimetom te lagano dodajemo u smjesu u koju još ulijevamo jabukov pekmez i mlijeko. Cjelokupnu smjesu miješamo žicom da se ujedini. Kalup za tortu dobro namažemo margarinom i pospemo brašnom, te ulijemo smjesu, izravnamo i stavimo u pećnicu peći na 180 ˚C, pečemo oko 35 minuta. Tortu odložimo na tanjur i tako vruću namažemo s pekmezom od jabuka. Ohladimo i poslužimo.

Izvor: Svjetlo riječi

Komentari na članak Ukupno ()

NAPOMENA: Svi komentari i postovi su djelo i mišljenje njihovih autora, a ne web portala Svjetlorijeci.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Svjetlorijeci.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.

Košarica

0.00 KM

Ukupno artikla: (0) Otvori košaricu
Radioemisije
Ekološko obraćenje - Naš odgovor na Božji dar

Najave

  • Ne postoji nijedna najava!

Na današnji dan

Fra Lovro Šitović

(Ljubuški, 1682. – Šibenik 26. II. 1729). Rođen je u muslimanskoj obitelji i bilo mu je ime Hasan. U vrijeme austrijsko-turskoga rata (1690) njegova je oca, ljubuškog kapetana, zarobio je harambaša Šimun Talajić, a ovaj je ostavio sina kao jamstvo dok on ne skupi otkupninu za sebe. Odveo je sina nakon što je isplatio otkupninu. Međutim, dječak je pobjegao nazad. Talajić ga je dao na školsko podučavanje franjevcima, u 17. godini su ga krstili kao Stjepana. Ušao je u franjevački red i uzeo ime fra Lovro. Studirao je u Italiji filozofiju i teologiju. Potom je predavao filozofiju u Makarskoj, a od 1715. teologiju u Šibeniku i Splitu. Objavio je latinsku gramatiku 1713, te Pisnu (Pismu) od pakla 1727.


Fra Josip Markušić

(Čepak kraj Kotor Varoša, 23. I. 1880, – Jajce, 26. II. 1968). Studirao je teologiju u Kraljevoj Sutjesci i Budimpešti. Svećenički red primio je 1904. Službovao je kao profesor u Visokom. Bio je župnik u Kotor Varošu, gvardijan u Jajcu, u samostanu Sv. Ante u Sarajevu i u Beogradu. Uz službe definitora i kustosa, triput je biran za provincijala Bosne Srebrene. Jedan je od najznačajnijih franjevaca XX. stoljeća. Pisao je priloge o općoj, kulturnoj i crkvenoj prošlosti na ovim prostorima. Napisao je i zbirku pjesama. Objavio je: Kmetovsko pitanje u Bosni i Hercegovini, Krvavi behari, Život i rad Ivana Frane Jukića i dr.


Na vrh