Siromašna torta

Drage čitateljice i čitatelji, ovoga puta vam donosimo recept za Siromašnu tortu, kako ju je nazvala s. Anica. Naime, radi se o torti koja sestru podsjeća na djetinjstvo, samo što je bila u obliku jednostavnog kolača u ondašnjim siromašnim i brojnim obiteljima. Uslast!

Piše: s. Anica Jozić

Sastojci:

•          600 g oštrog brašna

•          250 g šećera

•          5 jaja

•          2 dl jabukovog pekmeza

•          2 dl mlijeka

•          2 dl ulja

•          1 prašak za pecivo

•          1 žličica cimeta

•          1dl jabukovog pekmeza za preljev

Priprema:
Razdvojimo jaja, umutimo bjelanjke u čvrsti snijeg, dodajemo šećer žlicu po žlicu, zatim ulijemo žutanjke i ulje. Brašno izmiješamo s praškom za pecivo i cimetom te lagano dodajemo u smjesu u koju još ulijevamo jabukov pekmez i mlijeko. Cjelokupnu smjesu miješamo žicom da se ujedini. Kalup za tortu dobro namažemo margarinom i pospemo brašnom, te ulijemo smjesu, izravnamo i stavimo u pećnicu peći na 180 ˚C, pečemo oko 35 minuta. Tortu odložimo na tanjur i tako vruću namažemo s pekmezom od jabuka. Ohladimo i poslužimo.

Izvor: Svjetlo riječi

Komentari na članak Ukupno ()

NAPOMENA: Svi komentari i postovi su djelo i mišljenje njihovih autora, a ne web portala Svjetlorijeci.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Svjetlorijeci.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.

Košarica

0.00 KM

Ukupno artikla: (0) Otvori košaricu
Radioemisije
Sretan Uskrs

Na današnji dan

Fra Bonaventura Brkljačić, klerik

Dva svećenika, tri klerika i još nekoliko drugih ljudi krenuli su 24. 4. 1663. na put iz Makarske prema Bastu. Turci su ih dočekali u Promajni fra Bonaventuri, kleriku su odsjekli glavu, a ostale su prodali janjičarima u Livno za 500 groša.


Fra Mijo Čuić

(Duvno, 1750. – Seonica, 24. IV. 1809.). Studirao je u Italiji, gdje je učio i slikarstvo. Neko je vrijeme boravio u Grčkoj. Godine 1786. boravio je u Veneciji kao vojni kapelan za Hrvate. Tamo je, izgleda, usavršio svoje slikarsko umijeće. Godine 1798. oslikao je crkveni strop i oltar u fojničkoj crkvi. Rušenjem crkve 1884. i podizanjem nove sve su slike uništene. U Seonici je 1806. sagradio župni stan zbog čega bio zlostavljan od vezira i Turaka. Tamo je umro i pokopan na mjesnom groblju. Čuić je najvažnije slikarsko ime u BiH toga vremena. Iza njega je ostalo i nekoliko slika u tehnici ulja.


Na vrh