Zdjelice koje se jedu

U ovim ljetnim danima donosimo vam recept s. Anđelke za punjene kukuruzne zdjelice. Vjerujemo da će vam prijati u toplim ljetnim večerima. Uz njih vam želimo ugodnu radost obiteljskog zajedništva i dobar tek!

Piše: s. Anđelka

Potrebni sastojci za zdjelice:

(za oko 12 do 15 zdjelica)

25 dag kukuruzne krupice (kukuruzni griz za puru-žgance)

3 dl vode

3 dl mlijeka

15 dag sira gauda ili edamera

1 jaje

1 žlica maslaca

po ukusu posoliti

 

Za nadjev:

20 dag mljevenog mesa (svinjetina ili teletina)

2 crvene paprike

2 žute paprike

1 manja tikvica

1 manji patlidžan

1 mala glavica crvenog luka

1 paradajz ili 2 žlice kečapa

1 dl slatkog vrhnja za kuhanje

5 dag sira edamera ili gauda

2 žlice isjeckanog začinskog bilja

(peršin, celer, majčina dušica, origano,...)

po ukusu vegeta, sol i papar

maslac ili ulje za prženje

PRIPRAVA. Povrće za nadjev očistite i operite. Paprike razrežite na pola ili na četvrtine, posolite, pouljite i stavite u vruću pećnicu da se ispeku. Pečene izvadite iz pećnice i neka malo stanu pa ih po mogućnosti ogulite. Sve drugo povrće izrežite na kockice. Na zagrijanom maslacu najprije malo propržite luk, dodajte mljeveno meso i dinstajte oko 10 minuta da meso omekša, a zatim dodajte drugo povrće izrezano na kockice. Posolite i povegetite te sve zajedno dinstajte pod poklopcem uz povremeno miješanje. Kad pođe prianjati za šerpu, zalijte slatkim vrhnjem ali i dalje miješajte na tihoj vatri dok sva tekućina ne ispari i povrće omekša. Skinite s peći i dodajte začinsko bilje, izribani sir i na kraju pečene paprike koje ste izrezali na veće kocke. Sve dobro izmiješajte i, ako je potrebno, dodajte još začina.

Za zdjelice ulijte vodu i mlijeko u odgovarajuću šerpu, dodajte maslac i sol te stavite na peć da prokuha. Kad je prokuhalo istresite u to griz i miješajte dok se ne skuha i postane sasvim gusto. Skinite s peći i odmah u tako vruće umiješajte izribani sir i jaje. Ostavite neka se malo ohladi da tijesto možete rukama raditi. U međuvremenu pripremite šalice u kojima ćete oblikovati kukuruzne zdjelice. Najprikladnije su šalice za kavu srednje veličine i okruglog dna, koje nalikuju na male zdjelice i koje smiju ići u vruću pećnicu. Dobro ih namažite maslacem i pospite kukuruznom krupicom. Od kukuruznog tijesta rukama oblikujte kuglicu, a zatim je spljosnite i utisnite u šalicu. Tijesto rastanjite prstima uz stjenke šalice tako da bude na pola cm debelo. Kad ste sve šalice pripremili, poredajte ih na obični lim i stavite u pećnicu da se malo zapeku na srednje jakoj vatri oko 20 minuta. Kad dobiju koricu i malo porumene, izvadite ih iz pećnice, a potom svaku zdjelicu pažljivo odvojite od šalice i poredajte na lim. Napunite ih pripremljenim nadjevom, po nadjevu pospite ribanog sira i ponovno vratite u pećnicu da se sve zajedno još malo zapeče. Punjene kukuruzne zdjelice poslužite dok su još tople kao predjelo ili kao prilog uz pečenje, a također su prikladne i kao samostalno jelo uz razne salate za večere u ljetnim danima.

Izvor: Svjetlo riječi

Komentari na članak Ukupno ()

NAPOMENA: Svi komentari i postovi su djelo i mišljenje njihovih autora, a ne web portala Svjetlorijeci.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Svjetlorijeci.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.

Košarica

0.00 KM

Ukupno artikla: (0) Otvori košaricu
Radioemisije
Ekološko obraćenje - Naš odgovor na Božji dar

Najave

  • Ne postoji nijedna najava!

Na današnji dan

Fra Lovro Šitović

(Ljubuški, 1682. – Šibenik 26. II. 1729). Rođen je u muslimanskoj obitelji i bilo mu je ime Hasan. U vrijeme austrijsko-turskoga rata (1690) njegova je oca, ljubuškog kapetana, zarobio je harambaša Šimun Talajić, a ovaj je ostavio sina kao jamstvo dok on ne skupi otkupninu za sebe. Odveo je sina nakon što je isplatio otkupninu. Međutim, dječak je pobjegao nazad. Talajić ga je dao na školsko podučavanje franjevcima, u 17. godini su ga krstili kao Stjepana. Ušao je u franjevački red i uzeo ime fra Lovro. Studirao je u Italiji filozofiju i teologiju. Potom je predavao filozofiju u Makarskoj, a od 1715. teologiju u Šibeniku i Splitu. Objavio je latinsku gramatiku 1713, te Pisnu (Pismu) od pakla 1727.


Fra Josip Markušić

(Čepak kraj Kotor Varoša, 23. I. 1880, – Jajce, 26. II. 1968). Studirao je teologiju u Kraljevoj Sutjesci i Budimpešti. Svećenički red primio je 1904. Službovao je kao profesor u Visokom. Bio je župnik u Kotor Varošu, gvardijan u Jajcu, u samostanu Sv. Ante u Sarajevu i u Beogradu. Uz službe definitora i kustosa, triput je biran za provincijala Bosne Srebrene. Jedan je od najznačajnijih franjevaca XX. stoljeća. Pisao je priloge o općoj, kulturnoj i crkvenoj prošlosti na ovim prostorima. Napisao je i zbirku pjesama. Objavio je: Kmetovsko pitanje u Bosni i Hercegovini, Krvavi behari, Život i rad Ivana Frane Jukića i dr.


Na vrh