Juha sa špinatom

Sestra Anđelka ovoga puta nudi novi proljetni recept: juhu sa špinatom. Isprobajte i uživajte u plodovima proljeća!

Potrebni sastojci:

½ kg očiš­ćenog špinata

2 krumpira

1 mala glavica crvenog luka

2 manja češnja bijelog luka

1 korijen celera ili peršina

½ l vode

½ mlijeka

2 dl slatkog vrhnja za kuhanje

1 mala žličica gustina

1 žlica maslaca

sol, vegeta, papar

1 velika žlica nasjeckanog zelenja od celera i peršina

 

PRIPRAVA. Listove špinata operite i kratko prokuhajte u posoljenoj vodi. Ocijedite i ostavite da se ohladi, a hladan izrežite na rezančiće. Crveni luk izrežite na sitne kockice, a krumpir i korijen celera ogulite i izribajte na krupnijem ribežu. U prikladnoj šerpi ili loncu otopite maslac i na njemu najprije malo propržite kockice luka, dodajte izribani krumpir, celer i bijeli luk te često promiješajte da ne zagori. Na kraju, kad je se sve zajedno propirjano i počelo prianjati za šerpu, pospite s malo vegete i zalijte vodom. Kuhajte to poklopljeno na laganoj vatri dok povrće ne omekša. Kad je kuhano, skinite s peći i mješačem još izmiješajte da postane sasvim kašasto. Ulijte mlijeko i slatko vrhnje, dodajte izrezani špinat te vratite na peć da još jednom sve zajedno prokuha. Ako juha nije dovoljno gusta, umiješajte jednu žličicu gustina u malo slatkog vrhnja ili mlijeka pa je učinite guš­ćom. Po ukusu, dodajte još začina ako je potrebno, pospite je izrezanim začinskim biljem i poslužite dok je vruća.

Izvor: Svjetlo riječi

Komentari na članak Ukupno ()

NAPOMENA: Svi komentari i postovi su djelo i mišljenje njihovih autora, a ne web portala Svjetlorijeci.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Svjetlorijeci.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.

Košarica

0.00 KM

Ukupno artikla: (0) Otvori košaricu
Radioemisije
Sretan Uskrs

Na današnji dan

Fra Bonaventura Brkljačić, klerik

Dva svećenika, tri klerika i još nekoliko drugih ljudi krenuli su 24. 4. 1663. na put iz Makarske prema Bastu. Turci su ih dočekali u Promajni fra Bonaventuri, kleriku su odsjekli glavu, a ostale su prodali janjičarima u Livno za 500 groša.


Fra Mijo Čuić

(Duvno, 1750. – Seonica, 24. IV. 1809.). Studirao je u Italiji, gdje je učio i slikarstvo. Neko je vrijeme boravio u Grčkoj. Godine 1786. boravio je u Veneciji kao vojni kapelan za Hrvate. Tamo je, izgleda, usavršio svoje slikarsko umijeće. Godine 1798. oslikao je crkveni strop i oltar u fojničkoj crkvi. Rušenjem crkve 1884. i podizanjem nove sve su slike uništene. U Seonici je 1806. sagradio župni stan zbog čega bio zlostavljan od vezira i Turaka. Tamo je umro i pokopan na mjesnom groblju. Čuić je najvažnije slikarsko ime u BiH toga vremena. Iza njega je ostalo i nekoliko slika u tehnici ulja.


Na vrh