Juha sa špinatom

Sestra Anđelka ovoga puta nudi novi proljetni recept: juhu sa špinatom. Isprobajte i uživajte u plodovima proljeća!

Potrebni sastojci:

½ kg očiš­ćenog špinata

2 krumpira

1 mala glavica crvenog luka

2 manja češnja bijelog luka

1 korijen celera ili peršina

½ l vode

½ mlijeka

2 dl slatkog vrhnja za kuhanje

1 mala žličica gustina

1 žlica maslaca

sol, vegeta, papar

1 velika žlica nasjeckanog zelenja od celera i peršina

 

PRIPRAVA. Listove špinata operite i kratko prokuhajte u posoljenoj vodi. Ocijedite i ostavite da se ohladi, a hladan izrežite na rezančiće. Crveni luk izrežite na sitne kockice, a krumpir i korijen celera ogulite i izribajte na krupnijem ribežu. U prikladnoj šerpi ili loncu otopite maslac i na njemu najprije malo propržite kockice luka, dodajte izribani krumpir, celer i bijeli luk te često promiješajte da ne zagori. Na kraju, kad je se sve zajedno propirjano i počelo prianjati za šerpu, pospite s malo vegete i zalijte vodom. Kuhajte to poklopljeno na laganoj vatri dok povrće ne omekša. Kad je kuhano, skinite s peći i mješačem još izmiješajte da postane sasvim kašasto. Ulijte mlijeko i slatko vrhnje, dodajte izrezani špinat te vratite na peć da još jednom sve zajedno prokuha. Ako juha nije dovoljno gusta, umiješajte jednu žličicu gustina u malo slatkog vrhnja ili mlijeka pa je učinite guš­ćom. Po ukusu, dodajte još začina ako je potrebno, pospite je izrezanim začinskim biljem i poslužite dok je vruća.

Izvor: Svjetlo riječi

Komentari na članak Ukupno ()

NAPOMENA: Svi komentari i postovi su djelo i mišljenje njihovih autora, a ne web portala Svjetlorijeci.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Svjetlorijeci.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.

Košarica

0.00 KM

Ukupno artikla: (0) Otvori košaricu
Radioemisije
Ekološko obraćenje - Naš odgovor na Božji dar

Najave

  • Ne postoji nijedna najava!

Na današnji dan

Fra Lovro Šitović

(Ljubuški, 1682. – Šibenik 26. II. 1729). Rođen je u muslimanskoj obitelji i bilo mu je ime Hasan. U vrijeme austrijsko-turskoga rata (1690) njegova je oca, ljubuškog kapetana, zarobio je harambaša Šimun Talajić, a ovaj je ostavio sina kao jamstvo dok on ne skupi otkupninu za sebe. Odveo je sina nakon što je isplatio otkupninu. Međutim, dječak je pobjegao nazad. Talajić ga je dao na školsko podučavanje franjevcima, u 17. godini su ga krstili kao Stjepana. Ušao je u franjevački red i uzeo ime fra Lovro. Studirao je u Italiji filozofiju i teologiju. Potom je predavao filozofiju u Makarskoj, a od 1715. teologiju u Šibeniku i Splitu. Objavio je latinsku gramatiku 1713, te Pisnu (Pismu) od pakla 1727.


Fra Josip Markušić

(Čepak kraj Kotor Varoša, 23. I. 1880, – Jajce, 26. II. 1968). Studirao je teologiju u Kraljevoj Sutjesci i Budimpešti. Svećenički red primio je 1904. Službovao je kao profesor u Visokom. Bio je župnik u Kotor Varošu, gvardijan u Jajcu, u samostanu Sv. Ante u Sarajevu i u Beogradu. Uz službe definitora i kustosa, triput je biran za provincijala Bosne Srebrene. Jedan je od najznačajnijih franjevaca XX. stoljeća. Pisao je priloge o općoj, kulturnoj i crkvenoj prošlosti na ovim prostorima. Napisao je i zbirku pjesama. Objavio je: Kmetovsko pitanje u Bosni i Hercegovini, Krvavi behari, Život i rad Ivana Frane Jukića i dr.


Na vrh