|
Tema broja |
Žena u kršćanstvu |
|
|
Bez obzira na razlike, u svim kršćanskim crkvama i crkvenim zajednicama moguće je uočiti podvojen odnos prema ženama: s jedne strane ih se veliča, s druge strane ograničava
Piše: Rebeka ANIĆ
Dvije tisuće godina kao trajne teme pojavljuju se: Žene u Crkvi, Žene u Bibliji, Žene u kršćanstvu, Žene i crkvene službe... Iste teme u odnosu na muškarce počele su se pojavljivati tek u zadnjim desetljećima. Feministkinje su upozorile da je razlog tomu androcentričnost cjelokupne znanosti a time i teologije: muškarac se poima kao čovjek i sve što je napisano o čovjeku, odnosi se i na muškarca; identitet i uloga muškarca nisu ograničeni i stoga ne trebaju biti ni definirani. Žena, pak, budući da je različita od muškarca-čovjeka ... |
|
|
Tema broja |
Žena u islamskoj tradiciji |
|
|
Žene i muškarci - ukoliko žele istinski svjedočiti Božje jedinstvo (tawhid) - moraju pronaći modele djelovanja u prijateljstvu, bez nadmetanja, iskorištavanja i marginaliziranja
Piše: Zilka SPAHIĆ-ŠILJAK
Predstaviti ženu u islamskoj tradiciji u jednom kratkom eseju nije jednostavan zadatak, jer raznolikost i osebujnost religijskog i kulturnog naslijeđa svijeta islama omogućava kreiranje različitih mozaika i slika o ženi, njezinim ulogama i identitetima. Stoga nije moguće govoriti o monolitnoj slici žene u islamskoj tradiciji, već o lepezi slika različitih kolorita i oblika. Iako su stoljećima podržavana i promovirana hijerarhijska tumačenja Božje riječi u vezi s pitanjima roda, a principi egalitarizma ... |
|
|
Riječ o Bibliji |
Isus i žene |
|
|
Ako je Isus rođen od žene, ako je Isus vratio dostojanstvo ženi, ako je Isus štitio žene, onda ni današnje kršćanstvo ne bi trebalo imati straha od žena i od njihova djelatnijega uključivanja
Piše: Božo LUJIĆ
Židovska je kultura bila patrijarhalna i žena je u njoj imala mjesto i značenje samo u okviru kuće i obitelji. Ocu je pripadalo pravo odlučivanja o vlastitoj ženi ali i o kćeri, a levitski su zakoni tako interpretirani da je ženi bila zabranjena bilo kakva značajnija uloga u sinagogi. Na podcijenjenu ulogu žene u židovstvu pokazuje i molitva koju mole Židovi: "Blagoslovljen budi Bože naš, jer me nisi učinio ni poganinom, ni ženom ni neznalicom!" S druge strane žena je smjela moliti: "Hvaljen budi, Gospodine, jer si me stvorio prema svojoj volji!" |
|
|
Aktualno |
Žena iz Nazareta |
|
|
Marija nije za idealiziranje nego poučak muškarcima i ženama o Božjoj milosti i posrednica u dijalogu religija
Piše: Anna Maria GRÜNFELDER
Jedna od vitalnih tradicija katoličanstva u zemljama nasljednicama bivše Austro-Ugarske Monarhije živopisna je i bogata marijanska duhovnost. Bilo da se radi o Poljacima ili Slovacima, Hrvatima ili Mađarima, Slovencima ili Austrijancima - njihove su se zemlje posvetile Majci Božjoj i njima je Blažena Djevica Marija Magna Mater Poloniae, Magna Mater Austriae et Hungariae, Regina Croatorum, Advocata Croatiae. Brojna svetišta posvećena su Blaženoj Djevici Mariji. Njezine slike u crkvama nose krune, skupocjene haljetke i nakit, zavjetne darove zahvalnih vjernika za spas od nesreće, bolesti i katastrofa. |
|
|
Razgovor |
Grozdana Cvitan, književnica i novinarka |
|
|
Pišem da bih postavila pitanja
Postoji izreka: "Budala se hvali onim čega se pametan stidi." Ona danas u javnosti funkcionira obrnuto. Kad se vrati njezina vrijednost, vratit će se i sustav prema kojemu je bolje biti đak, student ili mladi djelatnik nego lopov ili muljator. Moj je san u životu baviti se poljoprivredom. Diplome u tome ne smetaju
Razgovarala: Zdenka KOLAK
Snimio: Ivica BAKETARIĆ
Grozdana Cvitan rođena je (1953) u Zatonu kod Šibenika. Živjela je u Šibeniku do 1971, kad odlazi u Zagreb. Diplomirala je hrvatski jezik, književnost i filozofiju. Piše pjesme, eseje, kritike, putopise. Višegodišnja je suradnica i članica uredništva prvotnog Vijenca potom Zareza. Autorica je priloga u raznim zbornicima, urednica književnog programa Međunarodnog ... |
|
|
Reportaža |
ŠKOLSKA SESTRA FRANJEVKA U BOSNI |
|
|
Žene sa sestrinskim srcem
Nikada nije puno ljudi koji rade dobre stvari ili to makar nastoje, kojima je stalo do zajedničkoga dobra, do života s drugima i za druge
Piše: Dražana RADMAN
Mnogi od nas često ili tu i tamo susretnu poneku ženu odjevenu u, za današnje prilike, neobičnu odjeću, najčešće crnu, s koprenom na glavi, smjeste je u neku policu na kojoj piše: časna sestra, redovnica, čudakinja ili. Prije nekih deset godina mome kolegi s fakulteta M. P. srušio se svijet zbog jedne moje izjave - priznao mi je to na samom kraju studija iskreno se ispričavajući: "Oprosti što ti nisam dopustio da budeš normalan ljudski stvor, što sam mislio da znam sve o tebi i što sam očekivao da se ponašaš i razmišljaš sukladno mome viđenju časne sestre." |
|
|
Povratak |
Doljanska nostalgija |
|
|
Sve što je preostalo tim dragim ljudima jesu te i takve priče o Divi, Biserje sv. Ante i poneki fra Branko da podnesu nepravdu ili kako god se to ovaj život u ovom našem svijetu zvao
Piše: Roberta NIKŠIĆ
Snimke: Boris DIVKOVIĆ
Doljani - cijeli jedan kozmos u koji se zaljubite otprve, a onda vam nešto slomi srce.
Poslije mise nedjeljne u Doljanima, šumar i guslar Šimun Raič, jedan od onih mudrih i finih ljudi, kojih je nažalost sve manje, otpjeva mi pjesmu o Doljanima. Bez gusala je, kaže, teže, ali svega se moj dobri Šimun sjetio: |
|
|
| |
|
|
|