Sadržaj revije
Godina XXVI Broj 299, Sarajevo,
veljača 2008.
 
Prva strana    
O nama    
Impressum    
Pretplata    
Arhiva    
Dan Gospodnji    
Naša izdanja    
Naše knjižare    
Korisni linkovi    
Knjiga gostiju    
Marketing    
Natječaj za priču
Natječaj za priču
Posebni prilog
Hrvatski jezik
Specijalno izdanje
Vjerujem
Izdvajamo
Suputnici
Klub Knjige Svjetla riječi
Franjevačka provincija Bosna Srebrena
Glas koncila
 

Nedovršeno obraćenje

Tema brojaPo nama Bog mijenja ovaj naš svijet i privodi ga konačnom obraćenju – vječnom smirenju u svome Bogu

Piše: Slavko TOPIĆ

Povijest spasenja, vizija boljega i sretnoga svijeta i života svodi se zaista na povijest obraćenja, i to osobnoga na prvom mjestu, a onda i onoga kolektivnog. Ako obraćenje shvatimo kao definitivni povratak čovjeka i čovječanstva Bogu, početku i kraju povijesti, onda sveta povijest, odnosno sva Objava nije drugo doli govor o tom povratku, o trajnom Božjem zovu, o Božjoj čežnji za palim čovjekom i njegovim povratkom u Očev dom.

Iscrpnije...


Od kockara do dobročinitelja

Tema brojaSkraćeno svjedočanstvo Arthura McCluskeya iz knjižice Moje izlječenje od kockanja i alkohola. Vlastiti put čovjeka koji se brinuo samo o sebi do solidarnosti s potrebitima

Zovem se Arthur McCluskey. Rođen sam u selu Emo, okrug Laois, Irska gdje je moj otac bio ravnatelj mjesne škole. Sedmo sam od osmero djece, šest sestara i stariji brat. Moji su roditelji bili tradicionalni irski katolici i molili smo krunicu svaku večer. Odrastajući, bio sam poklonik gelskog nogometa, strijeljanja i ragbija. Emigrirao sam 1964. iz Irske u Škotsku i živio u Glasgowu gotovo trideset šest godina.
God. 1971. pokrenuo sam svoju vlastitu tvrtku za narudžbe robe za dostavu poštom koja je postala vrlo uspješna.

Iscrpnije...


Radikalna pobjeda

Nikolić bi trebao pobijediti zato što je Srbija njemu slična i pošteno je da ima predsjednika primjerena sebi

Piše: Mirko FILIPOVIĆ

U vrhu aktualnosti sadašnjeg trenutka našli su se izbori u Srbiji. To je kao nešto najvažnije za povijest svijeta te su svi koji imalo drže do sebe neizostavno dali izjave, izrazili zabrinutost, prodali javnosti prognoze i pretpostavke tko će i tko bi trebao pobijediti na srbijanskim predsjedničkim izborima.
I ovoga puta, kao i uvijek do sada, postalo je neobično važno hoće li u Srbiji pobijediti dobri ili loši momci.

Iscrpnije... (cijeli tekst)


Blago gladnima i žednima pravednosti

Riječ o BiblijiTema pravednosti, osim što je biblijska, zadire također duboko u meko tkivo suvremenoga čovjeka i društva i tu stvara i neotklonjivu bol. Ona se bolno prelama kroz društvo, kršćanstvo i Crkvu, kao i kroz život čovjeka pojedinca

Piše: Božo LUJIĆ

Četvrto „blaženstvo“ u Isusovu Govoru na gori glasi: Blago gladnima i žednima pravednosti: oni će se nasititi! (Mt 5,6) i zauzima središnji položaj unutar Blaženstava. U njemu je ozbiljno dodirnuta značajna i jednako važna tema pravednosti i za Stari i za Novi zavjet. Ovoj je temi gotovo u svakom starozavjetnom i novozavjetnom spisu posvećeno dosta prostora. U Starome zavjetu osobito je naglašena u proročkim spisima i brojnim psalmima a u Novome u Evanđeljima i Pavlovim poslanicama.

Iscrpnije...


Novoobraćenici

AktualnoMnogi naši novoobraćenici najviše napadaju svoja stara društva te političku i estradnu prostituciju imenuju vjerničkim obraćenjem

Piše: Ivan ŠARČEVIĆ

Plodna zemlja nikad ne izdaje. I moja se obitelj iz siromaštva bosanskog zavičaja preselila u Hrvatsku, u Slavoniju. Započeti prvi razred, nastavio sam u novoj postojbini. Od prvog velikog odmora, kad se oko mene sjatilo društvo malih znatiželjnika, pratile su me prezirne riječi da se „glupi Bosanac došao najesti kruha“, a „drugovima učiteljima“ je smetalo što idem u crkvu. Kad sam na kraju osmoljetke na razrednoj prozivki o budućem pozivu kazao da idem u fratre, u Visoko, natrag u Bosnu, poruga soc-nastavnika i smijeh većine zapečatila je dio djetinjstva.

Iscrpnije...


Vjeko Božo Jarak - teolog i ljubitelj lijepoga
Evanđeljem nadahnut

RazgovorKršćanstvo je u svojoj biti istovjetno s čovjekoljubljem Isusa iz Nazareta – upravo onako kako je zablistalo na njegovu licu i odražavalo se u njegovim očima, kako ga je on posvjedočio svojim životom i svojom riječju, napose pak smrću i uskrsnućem. Ono je sveobuhvatno, bezuvjetno i stvaralačko

Razgovarao: Ivan ŠARČEVIĆ

Rodio se u Dubravama (1931), mjestu između Stoca i Čapljine. Uslijed nemira Drugog svjetskog rata s obitelji seli u Sarajevo, pa u Bosanski Brod, zatim od 1942. do 1947. živi na Plehanu, a potom u Mostaru, odakle odlazi u Sjemenište u Visoko.

Iscrpnije...


Busovača – grad u magli i nadi

ReportažaLjudi strahuju pred budućnošću. I pred poraznom činjenicom da se posljednjih godina puno više ljudi iseljava nego tijekom rata. A kakva će budućnost biti? Sam Bog zna. I svi oni koji žive ovdje

Tekst i snimke: Mišo SIROVINA

S jedne strane Lašvanska dolina, s druge Lepenička, a negdje između, na njihovu razmeđu, grad kakvih ima (barem) po Bosni na desetke; varošica, tipično bosanska, s crkvama – omalenom pravoslavnom i ovećom katoličkom – džamijom, osnovnom i srednjom školom, poštom, policijom, domom zdravlja, jednom većom ulicom i popriličnim brojem manjih ulica, ne samo jednom bankom, mnoštvom kafića, kojekakvih lokala i nekim klubom, s tko zna koliko kladionica, malih trgovina, butika i svakojakih radnjica, autobusnim kolodvorom, gradskim stadionom, dječjim vrtićem, općinom te kućama i zgradama u kojima žive ljudi: svim onim što ovaj gradić ne čini bitno drugačijim od drugih bosanskih gradića.

Iscrpnije...


Gornja Dubica - Marljivi ljudi kod kuće i u svijetu

PovratakVelik broj župljana, prvenstveno očeva i majki koji su ostavili djecu u župi kod djedova i baka, svoj komad kruha našao je u bijelome svijetu, prvenstveno u Švicarskoj, Njemačkoj i Austriji

Piše: Marko EŠEGOVIĆ

Gdje je Gornja Dubica? U nju se ne može zalutati, premda ju je teško naći. A kad je nađete uz telefonsku pomoć nekog mještanina, kažete: Što je to bilo jednostavno! Cestovno je dobro povezana sa cijelim svijetom. Do hrvatske autoceste Zagreb-Lipovac stiže se za pola sata, tj. za desetak minuta do graničnog prijelaza Bosanski Šamac i još nekih dvadesetak minuta do ulaska na autocestu u Velikoj Kopanici, ili za desetak minuta do ulaska na autocestu u Babinoj Gredi. Budući da granični prijelaz u Bosanskom Šamcu nije toliko opterećen prometom kao susjedni prijelazi u Orašju i Bosanskom Brodu, ovdje je put za Hrvatsku itekako lagan. Mještani imaju i drugi, alternativni malogranični prijelaz u susjednoj župi Svilaju.

Iscrpnije...

    Revija
    Aktualno
    Pogled u dušu
    Upoznajmo druge
    Riječ o Bibliji
    Duhovne stranice
    Razgovor
    Reportaža
    Povratak
    Kolumne
    Kap dobrote
    Kultura
    Povijest


Slušajte direktno!
(zahtijeva Windows Media Player)

veljača 2008.
siječanj 2008.
prosinac 2007.

 

Edukativni film

Edukativni film

 
 
   

SVJETLORIJECI.BA  |  Webmaster | All Rights Reserved. Optimal viewing 1024x768 with Internet Explorer 4.0 or higher

Sadržaj revije Kalendar sv. Ante 2007