| Poseban prilog |
| Izdvajamo |
| Framafest |
 |
|
 |
|
 |
|
 |
 |
| |
|
|
Vidovi ovisnosti o drogama
|
|
Biti čovjek znači biti u osnovi orijentiran prema nečemu što nas nadilazi, prema nečemu što je onkraj nas i nad nama, prema nečemu što nas snažno privlači
Piše: Bernardica JURETIĆ
Ako proučavamo povijesne zabilješke, otkrit ćemo kako je svako društvo upotrebljavalo droge koje su utjecale na raspoloženje, mišljenje, osjećaje i doživljavanje sama sebe i okoline.
Opijum je jedna od najstarijih psihoaktivnih supstanci. Kanabis je također poznat stoljećima, a rabio se pri religioznim obredima. U Meksiku, u svojim vjerskim obredima, Indijanci su se koristili gljivom za koju su vjerovali da im omogućuje komuniciranje s božanstvima. Peruanski urođenici su žvakali lišće koke i tako oslobađali kokain, koji im je poboljšavao raspoloženje, a istodobno smanjivao osjećaj gladi te povećavao snagu i izdržljivost.
Iscrpnije...
|
Krađa raja |
Čuo sam da je tati nestao auto. Uostalom, to se mene ne tiče. Ukraden je novac iz kuće. Mama je u posljednje vrijeme naglo smršavila. Sestra ne priča više sa mnom. Uostalom, to se mene ništa ne tiče. Njih i onako nema u mome životu
Piše: Svetozar KRALJEVIĆ
U početku slobode čovjek gubi raj. To ga dovodi blizu vrata samoga pakla. Od tada čovjek čezne i traži ljubav. Traži lice Božje da mu se pokloni ili da ga ubije. Sloboda je očito nesavršeno stanje i početak ljudskoga traženja i neispunjenih čežnja. Sloboda je neprestana čežnja za smislom ili zamamnim voćem. Sloboda je trajni izazov a nekada i tragedija od koje se teško oporaviti. Krenulo je nabolje tek kad jedan Židov, čovjek bez grijeha, bez slobode što je čovjek čovjeku može dati, u ljubavi odluči umrijeti za čovjeka. Slobodni čovjek ga osudi i pribi na križ.
Iscrpnije...
|
Događaj Duhova |
Stvarnost Duhova dolazi kao sloboda ljubavi kojoj se čovjek može otvoriti ako želi biti Isusov učenik. Ta sloboda nije, međutim, sloboda od drugih nego za druge
Piše: Božo LUJIĆ
Kad se čovjek nađe u velikoj nevolji ili neizravnoj životnoj opasnosti, zna vrlo često iskreno zavapiti Bogu: Bože, gdje si sada? Zašto mi ne pritekneš u pomoć? Nemoj me ostaviti na milost i nemilost mojim neprijateljima! Pokaži se u mojoj stvari da si Bog koji je djelatan u svijetu i životu i da si gospodar i nad snažnim silama zla!
U pozadini takvih pitanja i vapaja zacijelo se nalazi prapitanje o Božjoj nazočnosti u životu općenito i o Božjem djelovanju u ovome svijetu i konkretnom životu čovjeka pojedinca osobito. Zapravo, u takvim se životnim stanjima gotovo načelno pita:
Iscrpnije... |
Povratak u Bosnu, Bosni i sebi |
Nada nije uvjerenje kako će nešto izići na dobro, nego sigurnost da nešto ima smisla bez obzira kako na kraju ispalo
Piše: Ivan BUBALO
Stajalište s kojega se ovdje govori o bosansko-hercegovačkim Hrvatima prvenstveno je određeno principom osobnosti i općeg dobra. O njima se govori kao o osobama, konkretnim ljudskim bićima s njihovom životnom sudbinom, pa onda i njima kao zajednici, koju u ovom slučaju prije svega konstituira zajedničko iskustvo patnje, i koja zbog toga apelira na zajedničku solidarnost.
Promotrimo li društvenu zbilju današnje BiH, odmah ćemo, naravno, uočiti da je to podijeljeno i suprotstavljeno društvo u političkom, nacionalnom, religioznom, i svakom drugom smislu.
Iscrpnije...
|
S. Magdalena SCHILDKNECHT (Odgoj za zdrav život)
|
Voljela sam rad u školi, ali sam ipak htjela puno izravnije raditi s mladima koji se nalaze u potrebi
Razgovarao: Darko RUBČIĆ
Snimke: iz arhive s. Magdalene i Franjo NINIĆ
Sestra Magdalena Schildknecht diplomirana je psihologinja i pedagoginja. Trenutno stanuje u Franjevačkom samostanu sv. Ante u Sarajevu. Upornim zalaganjem i radom uspjela je stvoriti nestranačku i neprofitabilnu organizaciju za prevenciju ovisnosti NARKO-NE, registriranu 2002. godine na državnoj razini, koja djeluje pod pokroviteljstvom HKO Kruh sv. Ante. Riječ je o udruženju građana, uglavnom srednjoškolaca i studenata, koji nastoje u svakodnevnom životu promovirati zdrav život i opće vrednote.
Iscrpnije...
|
Mjesta vraćanja u život
|
Terapijska zajednica je svjetlo u tami, znak nade, živo svjedočanstvo da smrt nema posljednju riječ
Priredili: Darko RUBČIĆ, Martina KRIŽANAC i Franjo NINIĆ
Ovdje smo jer ne postoji sklonište gdje se možemo sakriti od nas samih. Na ovome tlu svi možemo pustiti korijenje i rasti, ne više sami kao u smrti, nego živi i sebi i drugima. Ovo su riječi filozofije Projekt čovjek, metode koju u odvikavanju od droge koristi Centar za odvikavanje od ovisnosti Marjanovac u Bosanskom Aleksandrovcu kod Banje Luke. Ovaj je centar prvi koji smo obišli i koji želimo predstaviti u našoj reviji. Mješovita, jedina takve vrste kod nas, terapijska zajednica Marjanovac je neprofitabilna, nevladina, nereligiozna Udruga, osnovana 2000. s ciljem suzbijanja ovisnosti, odnosno prihvaćanja ovisnika koji se svojevoljno odluče suočiti s tim problemom. Iscrpnije...
|
Kotorvaroška Velika subota
|
Sa sinoćnjih uskrsnih obreda svjetla i obnove krsnih obećanja sustižu me lica i skromna molitva i Bogu i ljudskoj slobodi: Vrati, Gospodine, raseljene naše!
Piše: Ivan ŠARČEVIĆ
U Kotor Varošu smo. Sunčan dan. Velika subota. Župnik fra Pero otišao u Australiju k fra Anti skupiti štogod za predivnu Mušičevu crkvu u obnovi. Zvonici opet podignuti, novi je krov, posebna stakla. Zatičemo fra Marka, župnika Sokolina. Fra Stipo je došao pomoći. Negdje je u Bašćini. Dolazi. Sjeli smo u kafić preko puta, na kavu. Imam Muharem Alekić sjedi također. Fra Marko nas upoznaje. Od 12.000 muslimana, vratilo se njih 7.000. Za divljenje. Kotorvaroška župa od predratnih 5.500 ima oko 300 vjernika, većinom starijih. Iscrpnije...
|
|
|