Sanjam o svijetu bez spomenika

Južnoslavenska pamet ne dijeli mitsko od realnog. To je velika opasnost. Kad se pobrkaju mitovi i stvarnost – onda nastaje katastrofa. U tom leži i problem objektivnog sagledavanja vlastitih i tuđih žrtava!

Razgovarao i snimio: Drago BOJIĆ

Bogdan Bogdanović (84), arhitekt i umjetnik, filozof grada i gradnje već godinama živi kao emigrant u Beču. Autor memorijalnog spomenika Kameni cvijet u Jasenovcu te mnogih drugih spomenika antifašizmu s područja bivše Jugoslavije; bivši gradonačelnik Beograda (1982-1986) našao se zbog javnog i oštrog kritiziranja Miloševićeve politike prema drugim narodima bivše države, velikosrpskog nacionalizma i razaranja hrvatskih i bosanskih gradova na udaru kritike Miloševićevog političkog režima. Nakon godina pretrpljenih provokacija, političkih tortura, maltretiranja, pa i javnih poziva na linč, Bogdanovići su krajem 1993. godine prisiljeni napustiti Beograd. Utočište su pronašli u Beču.
Profesor arhitektonskog fakulteta u Beogradu, značajni arhitekt i autor brojnih radova o arhitekturi grada, posebno o njezinim mitskim i simboličkim aspektima, posljednjih godina piše i objavljuje na njemačkom: Grad i smrt (Die Stadt und der Tod), 1993; Arhitektura uspomena (Arhitektur der Erinnerungen), 1994; Grad i budućnost (Die Stadt und die Zukunft), 1997; Ukleti graditelj (Der verdammte Baumeister), 1997. Prije toga objavio je Zaludnu mistriju, Urbanističke mitologeme, Gradoslovar i mnoge druge knjige. Godine 2002. Bogdanović od austrijske vlade dobiva nagradu za životno djelo za znanost i umjetnost.
Bogdanovićeva životna priča je nesvakidašnja i puna zaokreta. Izdvajamo nekoliko ključnih događaja. Upravo po završetku studija zbio se događaj koji će umnogome odrediti njegov put. Na natječaju za židovski spomenik u Beogradu izabran je njegov rad i otada će Bogdanović diljem bivše države stvoriti brojne druge spomenike antifašizmu. Iz svoje životne priče izdvaja i epizodu sa Srpskom akademijom nauka i umetnosti i naglašava kako je upravo raskid s Akademijom (1981) označio i raskid s ondašnjim srpskim mišljenjem te se i dan-danas čudi da su ga kasnije napravili gradonačelnikom! Konačno, zbog oštrog kritiziranja Miloševića, nakon čega su uslijedile i prijetnje smrću, Bogdanović je prisiljen sa suprugom Ksenijom, dugogodišnjom profesoricom na odsjeku za anglistiku na Beogradskom sveučilištu, napustiti svoj grad.
O Bogdanu Bogdanoviću, njegovu životu i stvaralaštvu dalo bi se ispisati puno stranica. U Europi i svijetu priznat kao značajan arhitekt i filozof urbanizma i poštovan zbog svojih političkih stavova, u vlastitoj zemlji, izuzimajući nekolicinu prijatelja, uglavnom smatran izdajnikom Srbije i Srba, posljednjih godina živi tiho i povučeno. Već odavno ne radi nikakve projekte, jer smatra kako je dao što je dati imao i da bi sve drugo bilo ponavljanje. Stoga se posljednjih godina isključivo bavi spisateljstvom u području arhitekture, prije svega one urbanističke.

Napomena!
Ovo je samo dio teksta objavljenog u tiskanom izdanju revije Svjetlo riječi. Molimo Vas da se pretplatite i slat ćemo Vam reviju na kućnu adresu.
Slijedite ovaj link i ispunite podatke o sebi.