|
|
|
Tema broja |
SARAJEVO - Katolici u Sarajevu do 1918. |
|
|
 Od Blažuja i Vrutaka do Vrhbosne, Hodidjeda i Latinluka, u dugoj povijest Sarajeva prisutni su i katolici
Piše: Marko KARAMATIĆ
Tragovi najstarijih stanovnika sarajevskog područja potječu iz neolita. Koncem brončanog doba javljaju se Iliri sa svojim naseljima, a od 9. god. poslije Krista dolaze Rimljani. Oni su imali manje naselje na Debelom Brdu s dvije ciglane i lončarskom radionicom, a na prostoru današnje Ilidže urbanu naseobinu Aquae S. (Banja S.). Od 7. stoljeća ovdje su ovladali Slaveni, gdje se u 10. stoljeću formira jezgra bosanske države. Sarajevsko područje bilo je unutar (političke) župe Vrhbosna. |
|
|
Tema broja |
Ni lokum više nije rahat |
|
|
 Od "moralne katarze" komunista s Mostarskoga savjetovanja (1966) do primitivne i ignorantske politike nacionalista koji ne znaju što je Hrvatima Sarajevo ni tko su oni Sarajevu
Piše: Ivan CVITKOVIĆ
Hrvati i Sarajevo. Ili, Sarajevo i Hrvati. Tema o kojoj bih trebao nešto reći nakon gotovo pet decenija života i rada u ovom Gradu.
Sarajevo, u koje sam stigao početkom 60-ih godina prošlog stoljeća, podsjećalo me na antičke gradove (kantone) države. Bio je to Grad satkan na želji ljudi različitih kultura, religija, konfesija, jezika da žive zajedno, uz punu mogućnost očuvanja svojih različitosti, zasebnosti. Ponešto znam što se u tom Gradu događalo od tada, ali ne znam što će se događati.
|
|
|
Božja djela u Bibliji |
Izloženost kušnji |
|
|
 Zlo je zamamno. Osobito ono koje nudi sve za samo jedan poklon. A danas je uistinu teško, a još više neisplativo, ne pokloniti mu se
Piše: Stipo KLJAJIĆ
Ukoliko smo se osvjedočili o nečijem iskrenom prijateljstvu, kažemo da je ta osoba prokušan prijatelj. Za osobe u čije sposobnosti i kvalitete sumnjamo, kažemo da ih treba staviti na probu: iskušati i vidjeti kakvi su uistinu. U stvarnosti kušamo sve ono u što nismo sigurni, sve što nosi makar i privid nejasnoće, a može se kušati. Životno iskustvo da ne treba sve prihvaćati zdravo za gotovo izraženo je i izrekom kako se i zlato na vatri kuša. Kušnja. Riječ bogata značenjem. Označava najmanje dvije vrste stvarnosti. Jednu povezanu s akcijom: proba, ispit, provjera. Drugu usko povezanu s patnjom, osobito s boli i tugom. |
|
|
Aktualno |
Sarajevska ravnopravnost i dojam o multietničnosti |
|
|
 U BiH se potvrđuje jedan drugi princip: što je lokalna zajednica udaljenija od države, ljudska i nacionalna prava su sve ugroženija
Piše: Ivo KOMŠIĆ
Kada se govori o položaju jednog naroda u višenacionalnoj zajednici, onda se obično pribjegava analizi ustava države jer je on temeljni dokument koji to određuje. Pri tome se podrazumijeva da je ustav izraz slobodne političke volje naroda i da je svaki narod preko ustava sebe identificirao s državom. Ustav je temelj i ogledalo političkog identiteta naroda i njegove ravnopravnosti s drugim narodima koji državu konstituiraju. Međutim, ustavne garancije ravnopravnosti ne moraju biti potvrđene u državnoj i društvenoj praksi, pogotovu ako su te prakse hijerarhijom vlasti udaljene od države.
|
|
|
Razgovor |
SREĆKO ŠIMIĆ, Ginekolog - Sretan sam jer sam koristan |
|
|
 Da, ja sam podrijetlom Hercegovac. Nažalost, moram reći da Hercegovci nas sarajevske Hrvate zovu "Alijinim Hrvatima". Međutim, ako ćemo pošteno, više Hrvata živi u Bosni nego u Hercegovini. Također, ako se gledaju posjedi i dobra, Bosna je kudikamo bogatija. Hercegovina zbog blizine Hrvatske ima veće mogućnosti
Razgovarao i snimio: Darko RUBČIĆ
Akademik dr. Srećko Šimić (1929) rođeni je Travničanin. Prve razrede završio u isusovačkoj gimnaziji u rodnom gradu. Inače, gotovo cijeli život proveo je u Sarajevu. Kao osamdesetgodišnjak vrlo je vitalan i još uvijek radno aktivan, redoviti je profesor na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, profesor emeritus, savjetnik na ginekološko-akušerskom odjelu Opće bolnice Abdulah Nakaš u Sarajevu te šef katedre za ginekologiju i porodiljstvo na Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru. |
|
|
Oltar i tribina |
Poraz populizma? |
|
|
Poraz populizma na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj politički je iskorak za tu zemlju. Njegov je trijumf među bosanskohercegovačkim Hrvatima novi razlog za zabrinutost
Piše: Drago BOJIĆ
Na nedavnim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj u drugom i završnom krugu sučelile su se dvije političke opcije: populistička koja se po uhodanom scenariju prezentirala manipulativnom retorikom o domoljublju, čovjekoljublju i bogoljublju i druga demokratsko-građanska koja je načelno stala uz civilno društvo i demokratske institucije, pravdu i pravednost, znanje i izobrazbu, stručnost i političku korektnost. Hrvati u Hrvatskoj su većinski izabrali drugu opciju, a bosanskohercegovački Hrvati i dijaspora zajedno s Crkvom u Hrvata gotovo su stopostotno podržali populističkog kandidata. I dok su Hrvati u Hrvatskoj na ovim izborima napravili veliki politički iskorak i najavili mogućnost prevladavanja populizma kao dominantne političke opcije, istodobno su bosansko-hercegovački Hrvati i veliki dio Crkve s njima potonuli još dublje u kolektivno populističko sljepilo. |
|
|
U retrovizoru |
Na skliskom terenu politike |
|
|
 Piše: Marko KARAMATIĆ
Hrvatska je izabrala. Državljani Republike Hrvatske su na izborima 10. siječnja 2010. za novoga predsjednika izabrali dr. Ivu Josipovića. Josipović je dobio povjerenje 60% biračkog tijela, a njegov suparnik Milan Bandić, aktualni gradonačelnik Zagreba, 40%. Izabrani predsjednik je po profesiji pravnik, profesor na Pravnom fakultetu, ali i glazbenik, autor pedesetak skladbi suvremene glazbe za različite solo instrumente, komorne sastave i simfonijski orkestar. Čovjek respektabilne izobrazbe i profinjene osobne kulture, staloženog nastupa, jasnih stavova, otvoren za drugačije mišljenje. Tako se predstavio u predsjedničkoj kampanji. Sudeći po do sada viđenom, on bi mogao dostojno reprezentirati Republiku Hrvatsku na međunarodnom planu, ali i pokrenuti unutarnje reforme za bolje funkcioniranje pravne države i jačanje gospodarstva. |
|
|
Reportaža |
Časne sestre u Sarajevu |
|
|
 Sestre nisu izgubile nadu da će doći bolji dani za sve ljude
Piše: S. Željka DRAMAC
Spuštajući se s jednom sestrom niz Bjelave prema centru Sarajeva susretnemo staricu, sudeći prema odjeći muslimanku, i to, vjerujem, iz susjedstva. Budući da je ulica bila prilično pusta, mimoilazeći se s njom, nas dvije smo gotovo uglas izgovorile: Dobar dan. Starica je zastala, milo nas pogledala, nasmiješila se i odgovorila: Dobar dan, rodila ih nana. Nasmiješile smo se i nastavile dalje. Sestra i ja smo se pogledale ne analizirajući nanin pozdrav. Ne znam je li nana bila svjesna koliku nam radost je podarila, a meni i osjećaj ponosa, osobito stoga što moja sestra ne živi u Sarajevu. |
|
|
Povratak |
Povratak Sarajevu |
|
|
 Proces rastakanja države trebao bi konačno zamijeniti proces njezina konsolidiranja. Uloga glavnog grada u tom procesu, bez obzira hoće li opstati postojeći ili se pojaviti neki novi gradovi koji će utažiti žeđ za psiho-političkom identifikacijom, od velike je važnosti
Piše: Boris DIVKOVIĆ
Po Ustavu potpisanom u Parizu 1995. Sarajevo je glavni grad BiH. Ipak, gotovo sve građane svih triju konstitutivnih naroda, muči ova "sarajevska" odrednica. Česte su izjave pojedinih političara, ponajviše "branitelja" Daytona, u čijim percepcijama Sarajevo ostaje na marginama Ustavnog člana I, paragrafa 5, od predstavnika svih potpisanog i propisanog "recepta", s ciljem smirivanja i poboljšanja situacije. Ni potpisnicima zasigurno nije bilo jasno hoće li konačan ishod biti "ozdravljenje". |
|
|
|
|
|
